Sladjann
28.03.07., 22:07
Bas je lep!!!
http://free-zg.htnet.hr/gusteri/slike/vodeni%20zmaj%201.gif
http://free-zg.htnet.hr/gusteri/slike/vodeni%20zmaj%201.gif
PODRIJETLO I FIZICKE KARAKTERISTIKE
Njega Kineskog (Azijskog) vodenog zmaja (Physignathus cocincinus) slicna je njezi Australskog vodenog zmaja (Physignathus lesueuri) koji je u Australiji najstrože zašticen i cija je prodaja u komercijalne svrhe zabranjena, premda ima nekih manjih morfoloških razlika : Australski su tamnij (smede boje sa svjetlijim dijagonalnim prugama) i krupnije grade, dok su Azijski travnato zelene boje i nešto manji . U ovom tekstu bavit cemo se samo kineskim vodenim zmajevima (Physignathus cocincinus).
Mlade jedinke koje su se upravo izvalile dugacke su 10-15 centimetara od cega više od dvije trecine cini rep, no ubrzo narastu - mužjaci –prema literaturi-do 90 (nikad nisam vidio veceg od 75cm) cm, a ženke do 60 cm. Od toga 70 – 75% otpada na rep kojim se vodeni zmajevi koriste za balansiranje prilikom penjanja po krošnjama stabala koja rastu uz vodu.
Glava im je oblika trostrana prizme s visoko smještenim ocima. Jezik im je ljepljiv, pa tako lakše love piljen. Zubi vodenog zmaja su relativno mali i vrlo oštri tako da s lakocom love i drže svoju hranu (uglavnom kukci i mali kralježnjaci).
Na vrhu glave nalazi se tamna tocka promjera 1-2 mm (tzv. trece oko) za koje se vjeruje se da služi pri termoregulaciji, a neki vjeruju da je trece oko zaduženo i za regulaciju ciklusa parenja, no njegova funkcija nije do kraja razjašnjena).
Noge vodenog zmaja vrlo su snažne i dugacke kao i kod vecine arborealnih (koji žive na drvecu) guštera, a na sve cetiri noge ima po pet oštrih kandi koje uveliko pomažu pri penjanju.
DRŽANJE
Držanje vodenog zmaja zahtjeva dovoljno velik terarij-akvarij koji treba urediti urediti u tropskom stilu. Održavanje klasicnog akvaterarija (dno terarija ispunjeno vodom)vrlo je komplicirano i zahtjeva velike zahvate prilikom cišcenja pogotovo vodenog dijela terarija, pa se preporuca postaviti vecu plasticnu posudu 40x40 cm (staklene imaju oštre i tvrde bridove) koju smjestimo ispod grane za suncanje. Terarij bi trebao imati dimenzije barem 150x50x80 cm.
Terarij, takoder mora biti dobro pokriven jer, ako postoji i najmanja šansa da se pobjegne, budite sigurni da ce je gušteri iskoristiti.
Pokazalo se da su primjerci koji su uzgojeni u uzgajalištima u zatoceništvu manje skloni stresu te pokazuju vecu tolerantnost prema ljudima.
Temperatura u terariju mora varirati danju od 25°C u hladnijem dijelu terarija do 35-40°C ipod lampe za suncanje, dok nocna mora biti izmedu 20-25°C
Najbolje da temperaturu provjerite prije kupnje guštera na nekoliko mjesta u terariju, tek kad nekoliko dana terarij funkcionira unutar zadanih parametara smijete pustiti guštera.
Terarij, treba namjestiti granama promjera 1-1,5 debljine gušterovog tijela i to teko da je barem jedna grana smještena ispod reflektorske lampe («Hot Spot»). Na istom dijelu terarija gdje se nalazi reflektorska lampa treba na dno ili, još bolje, ispod dna terarija postaviti podni grijac U jedan dio terarija (najbolje ispod grane za suncanje, tj. ispod reflektora/iznad podnog grijaca) stavi se dovoljno velika plasticna posuda (kao što je gore napomenuto-takva da se gušter u nju može komotno smjestiti) ispunjena temperiranom vodom. Važno je znati da ovi gušteri obavljaju nuždu gotovo iskljucivo prilikom kupanja, pa je vodu neophodno mijenjati svakodnevno ili cak više puta dnevno. Pri svakoj izmjeni vode posudu treba dobro oprati, a jednom tjedno je i sterilizirati potapanjem u 5%-tnu otopinu izbjeljivaca na bazi klora(«varikina»). U kopneni dio terarija, kao podloga može se staviti treset ili suho lišce ako preferirate prirodan izgled, ili tepison (tzv. umjetna trava) ili novine koji ne izgledaju baš sjajno ali je tako lakše održavati higijenu.
O vrsti podloge ovisi higijena cijelog terarija. Kiselije tresetaste podloge bolje upijaju organske tvari.
Biljke koje koristimo moraju biti s popisa netoksicnih biljaka, a isto vrijedi i za grane (preporuca se bazga, vrba i vinova loza, te grane nekih vocaka. No nikako ne orah, hrast ili drvece s velikim udjelom tanina).
PREHRANA
(Physignathus cocincinus) Kineski vodeni zmaj ili vodena agama je primarno mesojed (carnivora) odnosno hrani se kukcima i manjim kralježnjacima : glodavcima, pticama, žabama, a ponekad i ribom, no ne smijemo izostaviti hranu biljnog podrijetla koja je posebno važna kod ovog guštera: sitno nasjeckane banane ili jagode, boboicasto voce (grožde, kupine, maline, itd.), smokve te svježi listovi mladog maslacka (radica) trebaju se ponuditi najmanje tri puta tjedno.
Premda se Physignathus cocincinus u zatoceništvu hrani uglavnom insektima kao što su cvrcci, muhe, i neke vrste žohara, potrebno je naglasiti da je nužan velik oprez kod davanja crva brašnara ili fobasa, koji kod mladih zmajeva mogu uzrokovati crijevnu opstrukciju ili opstipaciju (zatvor) i prouzrocit smrt mladog guštera.
Kod odraslih zmajeva preporuca se i povremeno dati mladog miša (starog nekoliko dana-engl. Pinky mice)
OSVJETLJENJE
Kao i kod vecine diurnalnih (dnevno aktivnih)guštera potrebno je nabaviti i specijalnu žarulju koja emitira odredenu kolicinu UV zraka jer pomocu njih gušter sintetizira vitamin D3 koji je nužan za njegov normalan rast i danji razvoj.
Osim toga potrebno je nuditi hranu posutu s vitaminsko mineralnim pripravcima (najvažnije da sadrži visoke udjele kalcija i vitamina D3 a niže udjele fosfora i vitamina A) posebno dizajniranim za guštere, i to svakodnevno za mlade guštere (do godinu dana starosti) i ženke u gestaciji (trudnoca), a 2-3 puta tjedno za odrasle.
RAZMNOŽAVANJE
Vodeni zmajevi se mogu držati u parovima ili u skupini 1 mužjak + 2 ili više ženki, ali im onda treba omoguciti znatno veci prostor.
Stavimo li u isti terarij dva odrasla (spolno zrela) mužjaka sigurno je da ce se boriti do smrti (posljedica urodenog teritorijalnog ponašanja).
Pri leženju jaja ženka ce iskopati rupu u supstratu (potrebno je postaviti oko mjesec dana ranije posudu s zemljom ili mješavinom vlažnog pijeska i treseta u kojoj ce ženka napraviti gnijezdo) te u nju položiti 8-14 jaja koja se na temperaturi od 28~30°C inkubiraju oko 60 dana, nakon cega se izležu mladi gušteri.
Miljan:
Preuzeto sa :
Gušteri by icek (http://free-zg.htnet.hr/gusteri/index.html)
http://free-zg.htnet.hr/gusteri/slike/vodeni%20zmaj%201.gif
http://free-zg.htnet.hr/gusteri/slike/vodeni%20zmaj%201.gif
PODRIJETLO I FIZICKE KARAKTERISTIKE
Njega Kineskog (Azijskog) vodenog zmaja (Physignathus cocincinus) slicna je njezi Australskog vodenog zmaja (Physignathus lesueuri) koji je u Australiji najstrože zašticen i cija je prodaja u komercijalne svrhe zabranjena, premda ima nekih manjih morfoloških razlika : Australski su tamnij (smede boje sa svjetlijim dijagonalnim prugama) i krupnije grade, dok su Azijski travnato zelene boje i nešto manji . U ovom tekstu bavit cemo se samo kineskim vodenim zmajevima (Physignathus cocincinus).
Mlade jedinke koje su se upravo izvalile dugacke su 10-15 centimetara od cega više od dvije trecine cini rep, no ubrzo narastu - mužjaci –prema literaturi-do 90 (nikad nisam vidio veceg od 75cm) cm, a ženke do 60 cm. Od toga 70 – 75% otpada na rep kojim se vodeni zmajevi koriste za balansiranje prilikom penjanja po krošnjama stabala koja rastu uz vodu.
Glava im je oblika trostrana prizme s visoko smještenim ocima. Jezik im je ljepljiv, pa tako lakše love piljen. Zubi vodenog zmaja su relativno mali i vrlo oštri tako da s lakocom love i drže svoju hranu (uglavnom kukci i mali kralježnjaci).
Na vrhu glave nalazi se tamna tocka promjera 1-2 mm (tzv. trece oko) za koje se vjeruje se da služi pri termoregulaciji, a neki vjeruju da je trece oko zaduženo i za regulaciju ciklusa parenja, no njegova funkcija nije do kraja razjašnjena).
Noge vodenog zmaja vrlo su snažne i dugacke kao i kod vecine arborealnih (koji žive na drvecu) guštera, a na sve cetiri noge ima po pet oštrih kandi koje uveliko pomažu pri penjanju.
DRŽANJE
Držanje vodenog zmaja zahtjeva dovoljno velik terarij-akvarij koji treba urediti urediti u tropskom stilu. Održavanje klasicnog akvaterarija (dno terarija ispunjeno vodom)vrlo je komplicirano i zahtjeva velike zahvate prilikom cišcenja pogotovo vodenog dijela terarija, pa se preporuca postaviti vecu plasticnu posudu 40x40 cm (staklene imaju oštre i tvrde bridove) koju smjestimo ispod grane za suncanje. Terarij bi trebao imati dimenzije barem 150x50x80 cm.
Terarij, takoder mora biti dobro pokriven jer, ako postoji i najmanja šansa da se pobjegne, budite sigurni da ce je gušteri iskoristiti.
Pokazalo se da su primjerci koji su uzgojeni u uzgajalištima u zatoceništvu manje skloni stresu te pokazuju vecu tolerantnost prema ljudima.
Temperatura u terariju mora varirati danju od 25°C u hladnijem dijelu terarija do 35-40°C ipod lampe za suncanje, dok nocna mora biti izmedu 20-25°C
Najbolje da temperaturu provjerite prije kupnje guštera na nekoliko mjesta u terariju, tek kad nekoliko dana terarij funkcionira unutar zadanih parametara smijete pustiti guštera.
Terarij, treba namjestiti granama promjera 1-1,5 debljine gušterovog tijela i to teko da je barem jedna grana smještena ispod reflektorske lampe («Hot Spot»). Na istom dijelu terarija gdje se nalazi reflektorska lampa treba na dno ili, još bolje, ispod dna terarija postaviti podni grijac U jedan dio terarija (najbolje ispod grane za suncanje, tj. ispod reflektora/iznad podnog grijaca) stavi se dovoljno velika plasticna posuda (kao što je gore napomenuto-takva da se gušter u nju može komotno smjestiti) ispunjena temperiranom vodom. Važno je znati da ovi gušteri obavljaju nuždu gotovo iskljucivo prilikom kupanja, pa je vodu neophodno mijenjati svakodnevno ili cak više puta dnevno. Pri svakoj izmjeni vode posudu treba dobro oprati, a jednom tjedno je i sterilizirati potapanjem u 5%-tnu otopinu izbjeljivaca na bazi klora(«varikina»). U kopneni dio terarija, kao podloga može se staviti treset ili suho lišce ako preferirate prirodan izgled, ili tepison (tzv. umjetna trava) ili novine koji ne izgledaju baš sjajno ali je tako lakše održavati higijenu.
O vrsti podloge ovisi higijena cijelog terarija. Kiselije tresetaste podloge bolje upijaju organske tvari.
Biljke koje koristimo moraju biti s popisa netoksicnih biljaka, a isto vrijedi i za grane (preporuca se bazga, vrba i vinova loza, te grane nekih vocaka. No nikako ne orah, hrast ili drvece s velikim udjelom tanina).
PREHRANA
(Physignathus cocincinus) Kineski vodeni zmaj ili vodena agama je primarno mesojed (carnivora) odnosno hrani se kukcima i manjim kralježnjacima : glodavcima, pticama, žabama, a ponekad i ribom, no ne smijemo izostaviti hranu biljnog podrijetla koja je posebno važna kod ovog guštera: sitno nasjeckane banane ili jagode, boboicasto voce (grožde, kupine, maline, itd.), smokve te svježi listovi mladog maslacka (radica) trebaju se ponuditi najmanje tri puta tjedno.
Premda se Physignathus cocincinus u zatoceništvu hrani uglavnom insektima kao što su cvrcci, muhe, i neke vrste žohara, potrebno je naglasiti da je nužan velik oprez kod davanja crva brašnara ili fobasa, koji kod mladih zmajeva mogu uzrokovati crijevnu opstrukciju ili opstipaciju (zatvor) i prouzrocit smrt mladog guštera.
Kod odraslih zmajeva preporuca se i povremeno dati mladog miša (starog nekoliko dana-engl. Pinky mice)
OSVJETLJENJE
Kao i kod vecine diurnalnih (dnevno aktivnih)guštera potrebno je nabaviti i specijalnu žarulju koja emitira odredenu kolicinu UV zraka jer pomocu njih gušter sintetizira vitamin D3 koji je nužan za njegov normalan rast i danji razvoj.
Osim toga potrebno je nuditi hranu posutu s vitaminsko mineralnim pripravcima (najvažnije da sadrži visoke udjele kalcija i vitamina D3 a niže udjele fosfora i vitamina A) posebno dizajniranim za guštere, i to svakodnevno za mlade guštere (do godinu dana starosti) i ženke u gestaciji (trudnoca), a 2-3 puta tjedno za odrasle.
RAZMNOŽAVANJE
Vodeni zmajevi se mogu držati u parovima ili u skupini 1 mužjak + 2 ili više ženki, ali im onda treba omoguciti znatno veci prostor.
Stavimo li u isti terarij dva odrasla (spolno zrela) mužjaka sigurno je da ce se boriti do smrti (posljedica urodenog teritorijalnog ponašanja).
Pri leženju jaja ženka ce iskopati rupu u supstratu (potrebno je postaviti oko mjesec dana ranije posudu s zemljom ili mješavinom vlažnog pijeska i treseta u kojoj ce ženka napraviti gnijezdo) te u nju položiti 8-14 jaja koja se na temperaturi od 28~30°C inkubiraju oko 60 dana, nakon cega se izležu mladi gušteri.
Miljan:
Preuzeto sa :
Gušteri by icek (http://free-zg.htnet.hr/gusteri/index.html)