PDA

Pogledaj punu verziju : Razmnozavanje kod zmija



kiza
15.09.07., 15:38
U zavisnosti od spoljne temperature, najcesce u prolece, zmije se okupljaju radi parenja. U krajevima sveta gde su zime jake to je odmah nakon perioda hibernacije. Muzjaci pronalaze zenke pomocu mirisa koje zenke ostavljaju iza sebe. Kada je pronadje muzjak najpre jezikom ispita zenku, a zatim se uvrti oko nje i zapocne parenje. Ono se obicno ponavlja nekoliko puta tokom par dana. Muzjaci imaju dva penisa (hemipenes), od kojih jedan dospeva u zenku prilikom kopulacije. Desava se da vise muzjaka nadju istu zenku. Kod nekih vrsta dolazi do borbe izmedju muzjaka. Ona moze potrajati cak nekoliko sati. Tokom borbe muzjaci se podizu, uvrcu jedan oko drugog i pokusavaju da “prikucaju” glavu suparnika na zemlju. Pri tome cak ni otrovnice se ne ujedaju. Pobedjeni se udaljava, a pobednik ide za zenkom kako bi se pario. Poznati su slucajevi “mnogocinstva”.
Nakon sest do osam nedelja od parenja zenka pronalazi pogodno mesto da bi izlegla jaja. Ovo zavisi od vrste, a najcesce su to rupa u drvetu, bujna vegetacija i slicno.

Strogo govoreci sve zmije se izlezu iz jaja, ali postoji razlika. Neke, oviparne (Oviparous) lezu jaja i ostavljaju na spoljnoj inkubaciji, dok se kod drugih, vivaparnih (Vivaparous) mladi izlegu iz tela zenke u finoj, tankoj membrani, prakticno zivi, mada to nije isto kao radjanje kod sisara, na primer. Ne postoji strogo pravilo koje su zmije oviparne, a koje vivaparne. Kod nas su viperide vivaparne, dok su kolubride oviparne, mada ne sve (Smukulja, Coronela austriaca je vivaparna).
Vecina oviparnih zmija po izleganju jaja ne pokazuje vece interesovanje za jaja, dok neke (Southern African Python, Python natalensis ili Rhombic Skapsteker, Psammophylax rhombeatus) cak leze na jajima, neko vreme, omogucavajuci uspesniju inkubaciju i stiteci ih.
Jaja kod oviparnih su kozasta, mekana i potrebna je odredjena toplota i vlaznost kako bi inkubacija bila uspesna. Broj jaja, kao i velicina zavise, pre svega, od vrste, ali i velicine zmije. Moze biti samo jedno ili dva jaja, pa cak i 60 i vise. Nakon jednog do tri meseca izlegu se mladi. Oni poseduju specijalan zub (egg tooth) na vrhu nosa uz pomoc koga probijaju opnu. Neposredno nakon toga zub otpada. Iako su manji, najcesce su verna replika odraslih, osim najcesce razlike u boji. Kod otrovnica tek izlezeni mladi poseduju otrov i instikt da ujedu. Otrov je istog sastava kao i kod odraslih, ali ga ima u manjoj kolicini.
Mortalitet jaja je vrlo visok. Unistavaju ih prirodne nepogode, kao i razliciti predatori. To je verovatno razlog zasto zmije izlegu veliki broj jaja.
Nakon izleganja odrasli napustaju mlade, a i oni se razilaze. Zmije su zajedno samo tokom parenja i hibernacije. Mlade zmije postaju reproduktivne nakon oko 5 godina, sto opet zavisi od vrste.


Pozdrav...

nenad
16.09.07., 18:07
Zmije koje radjaju zive mladunce su ovoviviparne, mada se najcesce kaze da su viviparne. Medjutim, zmije nisu viviparne, jer nema prave povezanosti izmedju majke i mladunaca, kao kod sisara. Mladunci se nalaze u majci, u jajetu, takodje, s tim sto ono nema tvrdu opnu kao jaja koja se polazu. Mladunci se hrane tom kesicom u kojoj se nalaze, ali hranu od majke ne dobijaju, odnosno nisu povezani sa njom na nacin na koji su sisari povezani. Imao sam jedno vreme, pre par godina trudnu koronelu i gledao sam kad se poradjala. Izbacila je 10 mladunaca!

Postoje neki razlozi zasto su neke zmije oviparne, a neke ovoviviparne. Zmije koje se dosta krecu, i aktivno love ne mogu da nose mladunce u sebi dok to rade. Pa takve vrste najcesce polazu jaja. Vrste koje sede i cekaju plen, kao viperide, najcesce radjaju zive mladunce, jer se slabije krecu. Takodje i klima ima uticaja, jer je negde za zmiju bolje da polegne jaja, a negde klima, ili sastav terena to otezavaju, pa je zivotinja ovoviviparna. Viperide, kao najrazvijenija porodica zmija, su pretezno zivorodne, ali to ne mora da ima veze sa razvijenoscu zmija, jer ova pojava postoji i kod nekih dosta primitivnijih porodica...

Zmije se obicno pare i donose mladunce na svet jednom godisnje, ali tropske zmije mogu da imaju i dva poroda godisnje. S druge strane, zmije iz hladnijih predela, kao sharke na severu Evrope, na primer, obicno radjaju mladunce svake druge, ili cak i svake trece godine.

Po novim otkricima neki pitoni ostaju uz svoje mladunce neko vreme, i cuvaju ih, sto je prvi poznati primer majcinske brige za mladunce, kod zmija.

kiza
16.09.07., 18:23
Da, da ovoviviparne, tj. viviparne a ne vivaparne. Izvinjavam se...

E to za pitona je vrlo zanimljivo.
Jos je zanimljiivje da se zmije prilikom borbe ne ujedaju vec samo uvrcu jedan oko drugog i pokusavajuci da pritisnu na zemlju glavu suparnika. Mislim na muzjake naravno.
Obrazlozenje za to koje su viviparne i oviparne je vrlo logicno.
Sto se sarki tice, na severu, citao sam da se nekada pare jos jednom krajem leta i da mogu mlade da nose u sebi tokom hibernacije, pa ih radjaju na prolece. Ne znam koliko je to tacno, ali verovatno.

nenad
16.09.07., 19:14
Ma, nismo se razumeli ::D Postoje oviparne i ovoviviparne. Za ovoviviparne se najcesce kaze da su viviparne, ali je preciznije reci da su ovoviviparne..
Muzjaci zmija se obicno povredjuju samo u terarijumima, kad pobedjeni muzjak nema gde da se povuce i prepusti zenku jacem. Tada se desava da zmija bude gadno povredjena. Ali, za to je opet covek kriv. Inace, dobro je sto se jaci muzjaci pare, jer tako prenose dobre gene na svoje potomstvo. Mada se desava kod zmija da se pojavi treci muzjak, koji preuzme zenku dok se prva dva bore ;). Ti muzjaci nastavljaju da se bore, i ne shvatajuci da im je zenka odavno otisla.

A, sharke na severu, ne mogu da se setim da li cuvaju mladunce preko zime, ali zmije cesto cuvaju spermu od parenja za sledecu sezonu, ili cak za sezonu posle te. One sledeceg proleca mogu da se pare, iako u sebi nose spermu od prethodnog parenja. To ne vazi samo za sharke, i ostale zmije imaju te mogucnosti. Medjutim uskladistenom spermom proizvode manje potomaka nego "svezom".

Treba pomenuti i partenogenezu, odnosno stvaranje mladunaca bez muzjaka. Zmija Ramphotyphlops braminus iz porodice Typhlopidae, je partenogeneticna, postoje samo zenke, koje prave identicne klonove. Ova zmija je prenosena u mnoge delove sveta, u zemlji za cvece, pa je zovu i flower pot snake. To se desavalo slucajno, a ova zmija gde god bi se nasla, ako su uslovi adekvatni, naravno, mogla je sama da stvara kolonije svoje vrste. Partenogeneza ima svojih prednosti, ali i mana, jer su svi primerci klonovi svojih majki, i nema obogacivanja gena. Ako bi se ova zmija nasla u drugacijim uslovima, tesko bi mogla da se menja i privikava. To je teorija, mada praksa pokazuje drugacije, bar kad je ova zmija u pitanju ;)
Postoji i partenogeneza povremeno i kod drugih zmija, ali nije dovoljno istrazena, i mislim da se javlja uglavnom kod zivotinja u zarobljenistvu. Ali, te vrste se sastoje i od muzjaka i od zenki.
I, da pomenem jos i vrstu Bothrops insularis, zlatnu kopljarku, koja je jedna od najotrovnijih juznoamerickih zmija. Kod ove vrste se razvio treci pol, koji je sterilan. Zbog toga ova vrsta moze jednog dana da izumre. Inace, zivi samo na jednom malom izolovanom ostrvu, koje pripada Brazilu, i zove se Kvajmada Grande.

kiza
16.09.07., 19:23
Ne, ne, jesmo se razumeli. Samo sam ispravio sta sam napisao. U prvom tekstu sam pogresno napisao napisao vivaparne umesto viviparne to je sve. Ok, ispravnije je reci ovoviviparne. Hvala..
A oviparne lezu klasicna jaja. OK, sve je jasno :D

nenad
16.09.07., 19:40
Meni je to pravilo zabunu u pocetku, sta je sta, dok nisam nasao u jednoj knjizi bas lepo objasnjeno. ;)