kiza
15.09.07., 14:38
U zavisnosti od spoljne temperature, najcesce u prolece, zmije se okupljaju radi parenja. U krajevima sveta gde su zime jake to je odmah nakon perioda hibernacije. Muzjaci pronalaze zenke pomocu mirisa koje zenke ostavljaju iza sebe. Kada je pronadje muzjak najpre jezikom ispita zenku, a zatim se uvrti oko nje i zapocne parenje. Ono se obicno ponavlja nekoliko puta tokom par dana. Muzjaci imaju dva penisa (hemipenes), od kojih jedan dospeva u zenku prilikom kopulacije. Desava se da vise muzjaka nadju istu zenku. Kod nekih vrsta dolazi do borbe izmedju muzjaka. Ona moze potrajati cak nekoliko sati. Tokom borbe muzjaci se podizu, uvrcu jedan oko drugog i pokusavaju da “prikucaju” glavu suparnika na zemlju. Pri tome cak ni otrovnice se ne ujedaju. Pobedjeni se udaljava, a pobednik ide za zenkom kako bi se pario. Poznati su slucajevi “mnogocinstva”.
Nakon sest do osam nedelja od parenja zenka pronalazi pogodno mesto da bi izlegla jaja. Ovo zavisi od vrste, a najcesce su to rupa u drvetu, bujna vegetacija i slicno.
Strogo govoreci sve zmije se izlezu iz jaja, ali postoji razlika. Neke, oviparne (Oviparous) lezu jaja i ostavljaju na spoljnoj inkubaciji, dok se kod drugih, vivaparnih (Vivaparous) mladi izlegu iz tela zenke u finoj, tankoj membrani, prakticno zivi, mada to nije isto kao radjanje kod sisara, na primer. Ne postoji strogo pravilo koje su zmije oviparne, a koje vivaparne. Kod nas su viperide vivaparne, dok su kolubride oviparne, mada ne sve (Smukulja, Coronela austriaca je vivaparna).
Vecina oviparnih zmija po izleganju jaja ne pokazuje vece interesovanje za jaja, dok neke (Southern African Python, Python natalensis ili Rhombic Skapsteker, Psammophylax rhombeatus) cak leze na jajima, neko vreme, omogucavajuci uspesniju inkubaciju i stiteci ih.
Jaja kod oviparnih su kozasta, mekana i potrebna je odredjena toplota i vlaznost kako bi inkubacija bila uspesna. Broj jaja, kao i velicina zavise, pre svega, od vrste, ali i velicine zmije. Moze biti samo jedno ili dva jaja, pa cak i 60 i vise. Nakon jednog do tri meseca izlegu se mladi. Oni poseduju specijalan zub (egg tooth) na vrhu nosa uz pomoc koga probijaju opnu. Neposredno nakon toga zub otpada. Iako su manji, najcesce su verna replika odraslih, osim najcesce razlike u boji. Kod otrovnica tek izlezeni mladi poseduju otrov i instikt da ujedu. Otrov je istog sastava kao i kod odraslih, ali ga ima u manjoj kolicini.
Mortalitet jaja je vrlo visok. Unistavaju ih prirodne nepogode, kao i razliciti predatori. To je verovatno razlog zasto zmije izlegu veliki broj jaja.
Nakon izleganja odrasli napustaju mlade, a i oni se razilaze. Zmije su zajedno samo tokom parenja i hibernacije. Mlade zmije postaju reproduktivne nakon oko 5 godina, sto opet zavisi od vrste.
Pozdrav...
Nakon sest do osam nedelja od parenja zenka pronalazi pogodno mesto da bi izlegla jaja. Ovo zavisi od vrste, a najcesce su to rupa u drvetu, bujna vegetacija i slicno.
Strogo govoreci sve zmije se izlezu iz jaja, ali postoji razlika. Neke, oviparne (Oviparous) lezu jaja i ostavljaju na spoljnoj inkubaciji, dok se kod drugih, vivaparnih (Vivaparous) mladi izlegu iz tela zenke u finoj, tankoj membrani, prakticno zivi, mada to nije isto kao radjanje kod sisara, na primer. Ne postoji strogo pravilo koje su zmije oviparne, a koje vivaparne. Kod nas su viperide vivaparne, dok su kolubride oviparne, mada ne sve (Smukulja, Coronela austriaca je vivaparna).
Vecina oviparnih zmija po izleganju jaja ne pokazuje vece interesovanje za jaja, dok neke (Southern African Python, Python natalensis ili Rhombic Skapsteker, Psammophylax rhombeatus) cak leze na jajima, neko vreme, omogucavajuci uspesniju inkubaciju i stiteci ih.
Jaja kod oviparnih su kozasta, mekana i potrebna je odredjena toplota i vlaznost kako bi inkubacija bila uspesna. Broj jaja, kao i velicina zavise, pre svega, od vrste, ali i velicine zmije. Moze biti samo jedno ili dva jaja, pa cak i 60 i vise. Nakon jednog do tri meseca izlegu se mladi. Oni poseduju specijalan zub (egg tooth) na vrhu nosa uz pomoc koga probijaju opnu. Neposredno nakon toga zub otpada. Iako su manji, najcesce su verna replika odraslih, osim najcesce razlike u boji. Kod otrovnica tek izlezeni mladi poseduju otrov i instikt da ujedu. Otrov je istog sastava kao i kod odraslih, ali ga ima u manjoj kolicini.
Mortalitet jaja je vrlo visok. Unistavaju ih prirodne nepogode, kao i razliciti predatori. To je verovatno razlog zasto zmije izlegu veliki broj jaja.
Nakon izleganja odrasli napustaju mlade, a i oni se razilaze. Zmije su zajedno samo tokom parenja i hibernacije. Mlade zmije postaju reproduktivne nakon oko 5 godina, sto opet zavisi od vrste.
Pozdrav...