PDA

Pogledaj punu verziju : Zmije Srbije



Strane : [1] 2

kiza
21.10.07., 14:01
Pozdrav,

vidim da se dosta pise o zmijama sirom sveta. Hajde da malo pisemo i o nasim.

Kao sto svi znamo odnos naseg naroda (a i vecine drugih) prema prirodi, flori i fauni je uglavnom los. Ovo se pogotovo odnosi na zmije. U nekim delovima zemlje zmije zovu i “poganuse” i progone ih na svaki nacin. Za svaku zmiju vecina ljudi misli da je otrovnica i potecijalna opasnost. Karatkeristicno je i da se “hrabrost” dokazuje ubijanjem zmija. Ponegde se cak mrtve zmije kace na drvece ili pogodna mesta kao dokaz takve hrabrosti i navodne opasnosti koja preti od njih. Sve je ovo veoma pogresno. Iako od otrovnica postoji odredjena opasnost, ipak korist od zmija daleko prevazilazi rizik. Zmije su visoko specijalizovani mesozderi, koji se hrane izmedju ostalog glodarima. Zmije efikasno ogranicavaju brojnost glodara. Jedna zmija je u stanju da unisti citavu porodicu miseva. Moze ih pronaci tamo gde drugi predatori ne mogu. Ako imamo u vidu da se glodari razmnozavaju jako brzo, njihovi prirodni predatori su vrlo bitni. Kada ovome dodamo da su zmije plen pticama grabljivicama, jasno je da predstavljaju vaznu kariku u prirodnom lancu ishrane. Uprkos netrpeljivosti, strahu ili cak mrznji, ne treba ih unistavati, niti dirati.

Podrucije Srbije je relativno bogato vrstama zmija. Za sada je poznato 10 vrsta zmija iz 2 familije (Colubridae i Viperidae). Moguce je da su zastupljene jos neke vrste, kojih inace ima u Crnoj gori, Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji, ali nisu pronadjene ili to nije jasno potvrdjeno.
U odnosu na ogroman broj vrsta u svetu (oko 2900) ovo je mali broj vrsta. Medjutim, kada se uzmu u obzir klimatski uslovi i u odnosu na mnoge evropske zemlje 10 vrsta je sasvim solidan broj. Od ovoga samo dve vrste su otrovnice i relativno opasne po coveka – poskok (V. ammodytes) i sarka (V. berus). Postoji i treca Sargan (Vipera ursinii) na podruciju Kosova (Sar planina i Prokletije). Poskok je zastupljeniji u Srbiji, dok se sarka sve redje nalazi i to u visim krajevima.

Koliko sam ja uspeo da saznam u Srbiji se moze naci:

Iz porodice VIPERIDAE:

- Poskok -Vipera ammodytes
- Sarka - Vipera berus
- Sargan - Vipera ursinii – Kosovo, Sar planina i Prokletije

i porodica COLUBRIDAE:

- Belouska (barska belouska) - Natrix natrix
- Ribarica (recna belouska) - Natrix tessellata
- Stepski smuk - Dolichophis caspius
- Eskulapov smuk (obicni smuk) - Zamenis longissimus
- Smukulja (glatki smuk) - Coronella austriaca
- Prugasti smuk - Elaphe quatuorlineata
- Zmija silac - Platyceps najadum

Pozdrav,
Zoran

nenad
22.10.07., 12:50
Moram ponovo da pohvalim Kizinu posvecenost u edukovanju, covek se stvarno trudi :D
Posto je ovo ipak teraristicarski forum ja cu pisati malo o cuvanju ovih vrsta, samo ono najosnovnije. Iako nisu bas popularni ljubimci u nasoj zemlji, u inostranstvu ih ljudi najnormalnije cuvaju, i cak su spremni da daju i dosta para da bi dobili neku od ovih zmija. Ja sam cuvao 6 nasih vrsta zmija, a
skupio sam i iskustva ljudi koji su cuvali ostale nase vrste. Moram da napomenem da sam protiv uzimanja zmija iz prirode, tako da ce se prica odnositi
na CB zivotinje.

nenad
22.10.07., 13:42
Kod nas zive dve vrste vodenih zmija. To su belouska (Natrix natrix) i Ribarica (N. tessellata). I jedna i druga vrsta mogu uspesno da se cuvaju u
terarijumu, mada ne predstavljaju bas preterano interesantne ljubimce.
Belouska poraste do 150 cm (nekad i duze, cak i do 180 cm), dok je Ribarica obicno dugacka do 100 cm, mada moze da bude veca. Potrebno im
je obezbediti veliki akva-terarijum, sa dosta prostora za plivanje, ali i dovoljno suvog dela na kome mogu da se suncaju ispod lampe.
Za ishranu mladih se koriste punoglavci i sitne ribice, koje mogu da se kupe u ribolovackim radnjama, a za odrasle se koriste zabe i nesto vece ribe.
Belouska pretezno jede zabe a ribarica ribe, kako joj samo ime kaze. Mogu se navici i na mrtvu hranu, na odledjenu ribu.
Ove vrste nisu agresivne i ne ujedaju, ali kad su uznemirene pustaju moshus iz kloake, zajedno sa izmetom, sto ima jako neprijatan miris. Medjutim,
vremenom, ako se zmija navikne na umereno uzimanje u ruke, prestace da ga ispusta. Ovim zmijama, kao i ostalim nasim, potrebno je obezbediti
par meseci zimskog sna, mada ima dosta slucajeva da zmije nesmetano zive i bez toga.

Belouska - Natrix natrix
http://img88.imageshack.us/img88/4108/natrix1pb2.jpg

Ribarica - N. tessellata, mladunac
http://img88.imageshack.us/img88/7346/tessellata1cr1.jpg

Mladunci izgledaju skoro isto kao i odrasli primerci, s tim sto odrasli primerci obicno budu malo tamniji, sto je cest slucaj kod zmija.

nenad
22.10.07., 14:02
Domaci smukovi kao sto su Eskulapov smuk (Zamenis longissimus), Stepski smuk (Dolichophis caspius) i Smukulja (Coronella austriaca), takodje
mogu da se cuvaju u terarijumu, mada Stepski smuk tesko moze da se pretvori u bas zahvalnog ljubimca. Ova vrsta je agresivna i nervozna,
bila ona WC ili CB. Cesto ujeda i ne voli da se uzima u ruke. S druge strane Eskulapov smuk i Smukulja se odlicno navikavaju na terarijum i na
uzimanje u ruke.
S obzirom na velicinu zmije treba odrediti i velicinu terarijuma. Eskulap raste oko 150 cm (u retkim slucajevima i do 200 cm), Stepski i do 200 cm
(u extremnim slucajevima i do 300 cm, pa je to najveca evropska zmija), dok je Smukulja dosta manja - do 90 cm.
Smukulja nije preterano aktivna, ni brza zmija. Najbolje moze da se pripitomi od svih nasih vrsta, odnosno, najlakse se navikava na coveka. Problem
moze da bude u hranjenju, jer neki primerci odbijaju da jedu glodare i hrane se samo gusterima. To se posebno odnosi na mladunce, jer je poznato
da mladunci mnogih zmija uglavnom jedu inskete i gustere, pre nego sto predju na glodare. Smukulja je i kanibal, pa nije preporucljivo drzati je sa
drugim zmijama, mada znam za slucejeve drzanja vise Smukulja zajedno, bez problema.
Eskulap i Stepski smuk su velike zmije, brze i aktivne, pa im treba dosta veci terarijum, koji mora da bude i visok, jer su ove zmije odlicni penjaci i dosta
vremena provode po granama drveca i zbunja. Hrane se misevima i pacovima.

Eskulapov smuk - Zamenis longissimus
http://img88.imageshack.us/img88/8871/longissimus1tv6.jpg

http://img88.imageshack.us/img88/1360/longissimus2ao8.jpg

Stepski smuk - Dolichophis caspius, polu-odrasli
http://img149.imageshack.us/img149/2638/caspius1lz8.jpg

Smukulja - Coronella austriaca, mladunci
http://img149.imageshack.us/img149/7112/coronella1rb1.jpg

http://img149.imageshack.us/img149/3134/coronella2ke0.jpg

Mladunci Eskulapa i Stepskog se dosta razlikuju od odraslih. Izgledaju kao potpuno drugacija vrsta. Mladunci Smukulje izgledaju skoro isto kao
i odrasli. Smukulja radja zive mladunce, za razliku od ostalih nasih Colubrida.

nenad
22.10.07., 20:47
U Crnoj Gori zivi jos nekoliko vrsta smukova koji su po izgledu interesantniji od nasih uobicajenih.
To su Leopard smuk (Zamenis situla), Prugasti smuk (Elaphe quatuorlineata), Balkanski smuk (Hierophis gemonensis) i Shilac (Platyceps najadum).
Ovo su vrste karakteristicne za crnogorsko primorje, a u Srbiji su pronadjeni Prugasti smuk i Shilac, u dolini reke Pcinje, na samoj granici sa Makedonijom.

Sto se tice cuvanja ovih zmija, Leopard i Prugasti se vrlo uspesno cuvaju i dobro se navikavaju na zarobljenistvo. Leopard poraste do 100 cm, i prilicno
je mirna i ne previse aktivna zmija. Prugasti smuk raste oko 150 cm, redje 200, a bilo je i vecih primeraka. Leopard je zbog svojih shara posebno
interesantan, podseca na kukuruznog smuka. Postoje dve morfe, prugasta (redja) i prstenasta. Prugasti je masivna zmija, koja takodje lepo moze
da se pripitomi i da se navikne na uzimanje u ruke. Potrebno joj je obezbediti veliki i visoki terarijum. Mladunci Leopard smuka su slicni odraslim
primercima, dok mladunci Prugastog najvise podsecaju na Lampropeltis getula. Ova zmija iz crne boje prelazi u zutu, kako stari, a svetle prstenove
oko tela zamenjuju 4 cnre poprecne pruge zbog kojih je dobila naziv. Obe vrste se uspesno hrane misevima, s tim sto odraslom Prugastom mogu
da se daju i pacovi.

Leopard smuk - Zamenis situla
http://img152.imageshack.us/img152/382/situla1uk5.jpg

http://img152.imageshack.us/img152/9630/situla2ca6.jpg

Prugasti smuk - Elaphe quatuorlineata
http://img152.imageshack.us/img152/6761/wuatuorlineata1yl8.jpg

Balkanski smuk - gemonensis, nije bas idealna zmija za cuvanje. To je jedna od najagresivnijih vrsta, mada sam video da ih ljudi cuvaju. Poraste
do 100 cm, ali to sto je mala ne znaci da nema bolan ujed :| Ovo je brza i aktivna zmija. Hrani se glodarima, a mladunci izgledaju dosta drugacije
od odraslih, obicno su svelije obojeni, skoro crvenkasti.
Shilac - najadum je jedna od nasih najlepsih zmija, poraste do 130 cm i ima jako tanko telo. Ovo je vrlo brza (najbrza od nasih) zmija, i vrlo je aktivna.
Ujeda ako se uzima u ruke, a ima prilicno bolan ujed jer ima malo otrovnu pljuvacku. To nije bas pravi otrov kao kod otrovnih zmija, i bezopasan je
za coveka, medjutim brzo ubija gustere. Ovo je zmija koja se uglavnom hrani gusterima, tako da se ne moze bas lako navici na ishranu misevima.
U prirodi se hrani i insektima. Mladunci izgledaju isto kao i odrasli.

Balkanski smuk - Hierophis gemonensis
http://img152.imageshack.us/img152/5896/gemonensis1zm6.jpg

http://img215.imageshack.us/img215/4199/gemonensis2nw8.jpg


Shilac - Platyceps najadum
http://img215.imageshack.us/img215/2355/najadum1su5.jpg

http://img215.imageshack.us/img215/2163/najadum2hk5.jpg

Slike Shilca je napravio Rile iz NS.

kiza
23.10.07., 15:05
Hvala Nenade, 'ajmo dalje.
Dakle, kao sto rekosmo, u Srbije se mogu naci 3 pripadnika porodice Viperida.
Poskok (Vipera ammodytes), Sarka (Vipera berus) i samo na podruciju Kosova: Sargan (Vipera ursinii)

Evo osobina zmija koje pripadaju ovoj porodici:

VIPERIDAE

U svetu ova porodica je sa velikim brojem vrsta i neke od njih su veoma opasne. Ovo se odnosi samo na podrucije Srbije:

- Telo viperide je debelo, zdepasto i manje od 1 m. duzine. Boja je varijabilna i najcesce tamnija. Cesto imaju cik-cak saru, ali ne i uvek. Krljusti su ispupcene (keeled).
- Glava je trouglastog, kopljastog oblika i spljostena, a vrat je tanak i jasno odvaja glavu od tela. Na vratu su samo manje plocice sa dorsalne (ledjne) strane.
- Zenice oka su uspravne i uske (tzv. macije oci).
- Vole kamenite, suncane, suve terene, zatim sume, narocito ivice suma, kanjone reka. Zimu provode u zmijarnicima, cesto vise njih odjednom. Ovo su najcesce rupe u zemlji, supljine, pukotine i sl.
- Vrlo su trome, cesto savijene u kolut, pogotovo kada se spremaju za ujed. Nasuprot tome, ujedaju brzo.
- Krecu se uz podlogu i pri tome ne stvaraju sum.
- Hrane se gusterima, malim pticama i sitnijim glodarima. Mlade zmije jedu insekte i uglavnom sitniji plen. Kako rastu plen postaje krupniji.
- Love cekajuci u zasedi. Prilikom prolaska plena one ga ujedaju snazno i brzo ubrizgavajuci otrov. Zatim cekaju da otrov paralise i ubije zrtvu. Ako je plen pri tome odmakao zmija ga prati uz pomoc cula mirisa i zatim guta celog od glave ka nogama. Zbog usporenog metabolizma (ektotermne su) mala im je potreba za energijom i jedu vrlo retko.
- Ujedi ljudi nisu toliko cesti ali ih ima. Najcesce nastaju usled covekove nepaznje. Ove zmije, kao i sve druge se sklanjaju pred covekom. U slucaju da ih neko nagazi ili ugrozi rukom branice se ujedom. One poseduju hemotoksican otrov koji hemoliticki deluje tako sto razara crvna krvna zrnca i krvne sudove. U jednom ujedu zmija moze da ubrziga od 7-15 ccm, zavisno da li je skoro ujedala i koliko je velika. Ujed je bolan izaziva oticanja, podlive, mucninu, glavobolju, povracanje, proliv, zujanje u usima, groznicu, hladno znojenje. Moze doci do paralize udova, ali i smrti. Sve ovo zavisi od mnogo faktora, koji su vec opisani u temi “Zmijski otrov”. Dok zmija drzi zatvorena usta otrovni zubi su savijeni uz nepce. Kada otvori usta oni se ispravljaju. U slucaju da slomije zub, ubrzo ce novi doci na njegovo mesto.
- Pare se u aprilu, odmah nakon hibernacije, i tada je moguce videti mnogo njih u zmijskim gnezdima. Onda su i najopasnije, prvo, jer su tada najagresivnije, a drugo, otrov je tada najkoncentrisaniji, jer nije lovila tokom zimskog sna.
- period kopulacije traje do 30 dana, nakon cega se razilaze. One su viviparne i radjaju zive mlade (od 5 do 15, u zavisnosti od starosti). Nakon 5 godina zmije postaju plodne. U pocetku izlegu manji broj mladih, recimo 2-5, a kasnije i do 15.

nenad
23.10.07., 20:21
Sto se tice cuvanja domacih vipera, u zarobljenistvu se Poskok (Vipera ammodytes) najbolje ponasa. Nije neophodan preterano veliki terarijum,
jer ova zmija retko prelazi 90 cm, i obicno je kraca. Viperide nisu ni nesto preterano aktivne, i poznato je da uglavnom "sede i cekaju" plen.
Ja sam ih hranio uglavnom tako sto sam dugackom pincetom primicao misa zmiji. Poskok ga onda brzo ujede i saceka par minuta da mis ugine.
Posle toga krece u potragu za njim i kad ga nadje pocinje sa gutanjem, ili ga prethodno odnese na neko drugo mesto, na kome ga guta.
Poskok nije bas agresivna vrsta i brzo se navikava na coveka. Nije bas pametno uzimati ih u ruke bez debelih rukavica, ali CB primerci verovatno
retko grizu. Cak se i WC Poskoci mogu navici na to.

Sharka (V. berus) se ne navikava bas tako lako na zarobljenistvo. Cesto odbija hranu, tako da je ljudi slabo cuvaju. Moze da se navikne na
uzimanje u ruke, ali ovo nije vrsta koju bih bilo kome preporucio za cuvanje, jer sam cuo samo losa iskustva ljudi koji su to pokusavali.

Shargan (V. ursinii) je treca i najredja vipera, koja se moze naci na visokim planinama Kosova i Crne Gore. Retko se cuva, ja sam samo na izlozbi
zmija video jednu, za koju mi je receno da je pripadala Rastku Ajticu. Mislim da se uglavnom hrani gusterima, i takodje nije bas vrsta koju
bih preporucio. Inace, nije opasna po coveka, secam se da smo i uzimali u ruke tu sa izlozbe zmija, retko grize, a kad i ujede nema dovoljnu
kolicinu otrova da moze da napravi neku stetu coveku, pa se protivotrov nikad ne prima.

Evo i slika, inace, slike Sharke i Shargana je napravio Rile.

Poskok - Vipera ammodytes
http://img248.imageshack.us/img248/3889/06arc2.jpg

http://img229.imageshack.us/img229/1231/31wp1.jpg

http://img229.imageshack.us/img229/8461/ammodytes3yt2.jpg

Sharka - Vipera berus
http://img229.imageshack.us/img229/6269/berus1sz9.jpg

http://img229.imageshack.us/img229/4103/berus2wf0.jpg

Shargan - Vipera ursinii
http://img229.imageshack.us/img229/181/ursinii1jh7.jpg

http://img229.imageshack.us/img229/8491/ursinii2rw5.jpg

Inace, odrasle zmije mogu da se hrane jednom nedeljno (i colubride i viperide), s tim sto smukove nije lose hraniti i cesce, a viperide nekad
nece da jedu svake nedelje, nego hranu uzimaju na 10-15 dana, sto zavisi od jedinke. Kao podloga u terarijumima treba koristiti treset, sljunak,
i slicno, sto koristimo i za druge zmije. Neophodno je mesto za skrivanje, i grane za penjanje. Zmije o kojima smo do sada u ovoj temi pricali su
sve dnevne zmije, pa je najbolje grejati ih na sijalicu koja ce biti izvan terarijuma, ili u terarijumu, ali zasticena da zmije ne mogu da se opeku na
nju. Terarijum mora da bude dobro zatvoren, jer sve zmije vole da beze ;) , a to moze da bude problem, posebno ukoliko su u pitanju vipere,
naravno.

nenad
23.10.07., 20:35
Eh, ostale su jos tri vrste koje nismo pomenuli. To su dve colubride - Zmajur (Malpolon insignitus, nekad podvrsta vrste M. monspessulanus, a
sad kanonizovan u posebnu vrstu), i Machija zmija (Telescopus fallax), kao i jedna zmija iz porodice Typhlopidae - Crvolika zmija (Typhlops vermicularis)

O cuvanju Typhlopsa je ranije bilo reci, pa necu pisati nista sad, a sto se tice ove dve colubride, znam vrlo malo o njihovom cuvanju. Cuo sam
za Telescopusa koji je godinama bio agresivan u terarijumu, pokusavao da ujede, koji se inace hranio samo gusterima (mala zmija, obicno manja
od 75 cm, uglavnom aktivna nocu). A mislim da je Zmajur malo prilagodljiviji. To je inace velika zmija, moze da dostigne i 200 cm. Obe vrste su
otrovne, ali je njihov otrov bezopasan po ljude. Takodje, vrlo retko mogu da zadaju otrovan ujed coveku, zbog zuba postavljenih na kraju vilice,
sto je slucaj sa svim otrovnim colubridama.

Slike ovih vrsta nemam, nikad ih nisam ni video, ali ako nekog zanima nek pogleda na sajtu herp.it

dule87
23.10.07., 21:46
@nenad-pogresno si postavio nazive za sarku i sargana, tj. zamjenio si im mjesta :) 4. i 5. slika vipera je sargan, a 6. i 7. slika je sarka...

Rile
24.10.07., 00:33
Pozdrav svima, izuzetno mi je drago da vidim kako ovaj forum napreduje. Razne teme su u opticaju, no vi ste se dotakli moje, a verovatno i vashe omiljene, a to su zmije. Nenade i Kizo svaka chast na revnosti i informisanosti. Siguran sam da ce nekome znachiti ovi podaci, jer tu ima mnogo informacija iz prve ruke. Medjutim, tim zivotinjama je kao shto je Nenad rekao mesto u prirodi.

Za Duleta87: Ne nije pogreshio, ali ti jesi :) Na 4.-oj i 5.-oj slici se nalazi sharka i to podvrsta (Vipera berus bosniensis), koja se znachajno razlikuje od druge znatno rasprostranjenije u Evropi podvrste (V. b. berus, koja uzgred i ne zivi kod nas, ondnosno josh uvek nije potvrdjen nalaz). Tako da te priche o sharkama sa cik-cak prugom ne piju vodu (bar ne kod nas :)) No, ni ovo nije kljuchna razlika izmedju ove 2 podvrste, ali o tome cemo nekom drugom prilikom.

nenad
24.10.07., 00:45
A, evo i Rileta, sto se ne pojavljujes cesce na forumu? Tvoje poznavanje herpetofaune bi stvarno bilo od koristi :D
Da, nisam zamenio mesta, na prve dve slike, posle Poskoka je Sharka, a posle ide Shargan. Jedan od nacina razlikovanja ove dve vrste moze
da bude u shtitovima pileusa, na primer, Sharka izmedju supraokularnih i frontalnog shtita ima uvek tri mala shtita, dok Shargan ima jedan
veliki, ili dva, od kojih je jedan upadljivo manji. Rile, ispravi me ako greshim, bolje si upucen u te stvari ;)
Ove slike su mozda premale da bi se to videlo, ali ja sam od Rileta dobio vece verzije slika, pa sam mogao lepo da vidim.
U svakom slucaju, lepo sto se jos neko ukljucio u raspravu, samo napred...

nenad
24.10.07., 00:55
Ah, da, jos jedan od nacina razlikovanja moze da bude i cik-cak shara naravno, a kod Shargana je najcesce oivicena tamnom bojom, sto se
lepo vidi na poslednjoj slici.
Inace, Rile, slazem se da je ovim zivotinjama mesto u prirodi. Medjutim u inostranstvu mogu da se kupe sve ove vrste iz odgoja. Kad sam imao
pre par godina problema sa jednim poskokom kog sam cuvao, na forumu Kingsnake, koji je verovatno i najveci forum o zmijama, neko mi je
savetovao da se obratim ljudima koji tamo cuvaju poskoke. Tamo u Severnoj Americi, ljudi najnormalnije cuvaju evropske vrste, dok je u nasoj
zemlji to ljudima bezveze i nezanimljivo.

kiza
24.10.07., 12:56
Lepo, lepo, vidim da se jos ljudi ukljucuje i to mi je veoma drago. Nenad ima fenomenalne slike koje ja bas i nemam, pa je dobro da se dopunjujemo.

Od te 3 Viperide kod nas je najzanimljiviji i najcesci - Poskok. Malo o njemu podataka:

Poskok
Vipera ammodytes
Familija: Viperidae (podfamilija: Viperinae)

Druga imena:
Kamenjarka, prisojkinja, Nose-horned Viper, Sand-Viper (Eng.)

Duzina: Odrasli poskok dostize duzinu od 60 do 80 cm, s tim da je muzjak duzi. Postoje zapisi da su vidjeni primerci i do 100 cm, ali je to veoma retko. Uprkos tome on je najduza evropska otrovnica. Duzina repa je 1/6-9,5 duzine tela kod muzjaka i 1/8-11 kod zenke.

Izgled: Najkarateristicniji je roscic koji se nalazi na vrhu nosa. Glava im je izrazito kopljasta, trouglasta. Zenice oka su uspravne (tzv. macije oci). Telo je zdepasto i deblje (ima dosta sala), rep kratak. Boja je vrlo varijabilna. Muzjaci su najcesce sivkasti, dok su zenke smedje, sivosmedje i crvenkaste. Na ledjima imaju crnu ili smedje crnu cik-cak saru po sredini. Sara moze biti izlomljena i ciniti rombove, ne mora biti kontinuirana, a kod muzjaka je jace izrazena. Vrlo retko sara je bledja i moze biti cak i linija. Na bokovima imaju tamne mrlje. Sa trbusne strane (ventral) je siva, zuckasta, cak i roze.

Scale count: Na glavi nema vecih plocica vec je prekrivena manjim krljustima, koje su glatke ili blago ispupcene. 21-23 (redje 25) redova ledjnih krljusti, ispupcenih. Trbusni (Ventral) 143-161 kod muzjaka i 147-160 kod zenke. Anal je iz jednog dela, podrepnih je 27-40 kod muzjaka i 24-37 kod zenke. Oko oka ima 10 do 14 krljusti. Supraokular je vrlo izrazen, blago izbacen. Jedna ili dve vertikalne serije krljusti odvaja preokularne od nasala. Nasal je iz jednog dela, a redje podeljen. Dve serije krljusti izmedju oka i labijalnih. Gornji labialni 8-12, obicno 9 ili 10, a obicno cetvrti i peti dodiruju oko. 4 ili 5 donjih labijalnih. Temporalni su glatki ili blago ispupceni.

Staniste: Rasprostranjen je u Maloj Aziji i sirom Balkanskog poluostrva. Severna granica je obala reke Save i Dunava. Najcesce obitava u kamenitim predelima, na prisojnim mestima. U narodu ga jos zovu kamenjarka ili prisojkinja, sto dovoljno govori o mestima na kojima boravi. Cesto se moze videti na stenama, kamenju, nekada i na livadama sa niskim rastinjem, u zbunju. Penje se na nize drvece i u zbunje u potrazi za manjim pticama.

Ponasanje: Voli sunce i toplo vreme. Kada je mnogo toplo (leto) aktivan je ujutro i u sumrak, a kada je hladnije aktivan je tokom dana.
U principu nije agresivan, ali ako se uznemirava pocne da sisti, pokusava da pobegne, a nekada se sklupca i pokusava brzo da ujede. Ovo je samo kada oseti da je ugrozen. Inace je vrlo trom i spor. Plen ceka u zasedi i ujeda ga brzo. Zatim ceka da otrov pocne da deluje. Pomocu cula mirisa prati ga i guta celog od glave prema nogama. Nakon toga se povlaci na skrovita mesta kako bi svario hranu. Mladji primerci jedu i insekte. Tokom hladnih noci su u sklonistima, a ujutro kada izadje sunce rado se suncaju na pogodnim mestima, skupljajuci toplotu. Danju ako nije previse vruce aktivni su, ali se povlace ako im temperatura ne odgovara. Penju se cesto na nize grane i u zbunje.
Krajem jeseni (sto zavisi od vremenskih prilika) povlace se u rupe, sklonista gde padaju u zimski san, hibernaciju. Cesto je to vise njih. Tokom zime ako bude perioda sa lepim i toplim vremenom moogu da izadju iz sklonista, ali su usporeni.

Ishrana: Sitni glodari, gusteri, mlade ptice i druge manje zmije. Mladji poskoci jedu i insekte.

Razmnozavanje: Pare se na prolece (april-maj) odmah nakon perioda hibernacije. Tada se skuplja veci broj poskoka na jednom mestu i vrlo su agresivni. Muzjaci pronalaze zenku pomocu mirisa koji ova ispusta. Nakon parenja, koje se moze desiti vise puta, oni se razilaze. Poskoci su viviparni i na jesen zenka radja 5-14 zivih mladih na nekom skrovitom mestu (avgust mesec). Mladje zenke radjaju manji broj mladunaca. Mladunci poseduju istu vrstu otrova kao i odrasli, ali u manjoj kolicini. Takodje imaju instikt da se brane ujedom.

Podvrste: U Evropi ima tri podvrste. U Srbiji je to: Vipera ammodytes ammodytes; jug Balkana: V. a. meridionalis; istocna Rumunija, Bugarska i deo Turske koji pripada Evropi: V. a. montadoni. Postoji i podvrsta u Aziji: V. a. transcaucasiana.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije, covek

Opasnost po coveka: Od poskoka, kod nas, sto se zmija tice, preti najveca opasnost za coveka. Duzina otrovnih zuba je do 1 cm. i dok zmija drzi zatvorena usta nalaze se uz nepce. Kada otvori usta zub se ispravlja u polozaj za ubod. Otrov koji prozivodi je hemotoksican i izaziva poremećaje u broju crvenih krvnih zrnaca, poremećaje u mehanizmu zgrusavanja krvi, i razaranje tkiva. Medjutim, sklanja se od coveka koliko god je moguce. Ujedi se najcesce dese usled nepaznje. Ako se nagazi, ili prikom radova u polju (skupljanje granja, trave…), prilikom penjanja paninarskih smeri kada se nepazljivo ruka stavi u blizinu zmije i slicno. Ujeda brzo. Ujed je bolan. Svi simptomi su vec dati u temi “Prva pomoc u slucaju ujeda”.
U odnosu na druge krajeve sveta, u Evropi od ujeda zmije strada malo ljudi. Statistika kaze da je to manje od 10 godisnje i to najvise od ujeda poskoka.

dule87
24.10.07., 13:18
ok vjerovatno je moja greska al nije namjerna i ja sam to procitao...ali neko vjerovatno nije u pravu :) koga zanima evo adresa pa nek se uvjeri... http://images.google.ba/imgres?imgurl=http://www.pdbjelasnica.ba/images/Bosanski%2520sargan.jpg&imgrefurl=http://www.pdbjelasnica.ba/zmije.htm&h=201&w=348&sz=23&hl=bs&start=1&tbnid=k9vlFViLLoYBwM:&tbnh=69&tbnw=120&prev=/images%3Fq%3Dbosanski%2Bsargan%26gbv%3D2%26svnum%3 D10%26hl%3Dbs%26sa%3DG

nenad
24.10.07., 13:34
E, pa evo resenja - nisu nam isti narodni nazivi! Obrati zato paznju na latinske nazive - ispod slike Sharke na tom sajtu pise:
Bosanski šargan (Vipera berus bosniensis).
Dakle Vipera berus - Sharka. Podvrsta bosniensis, kako je i Rile rekao. A Shargan se na latinskom zove Vipera ursinii, i slican je po izgledu obicnoj
podvrsti Sharke - Vipera berus berus. E sad zabuna je nastala jer se kod vas narodni naziv Shargan upotrebljava za Sharku kako vidim, sto je
slucaj i u nekim delovima nase zemlje, gde se Sharganom nazivaju i Poskoci i Sharke, ali ajd da ne brkamo babe i zabe, zato sluze latinski nazivi,
koji su u svakom delu sveta isti. Ja sam iznad slika stavio tacne latinske nazive, a to sto se narodni nazivi razlikuju od mesta do mesta, nije moja krivica.

dule87
24.10.07., 16:55
heh bice da je tako :) dobro je da postoje latinski nazivi...zato mi i nijei bilo jasno o cemu je rijec jer sam na jos par mjesta naso ovaj naziv za (bosanskog) sargana..hehe to bi sad znacilo da u Bosni i nema pravog sargana o kojem ti pises...

huana
25.10.07., 14:30
FAMILIA: Colubridae
SUBFAMILIA: Boiginae

Objedinjuje poluotrovnice koje svojim otrovom ubijaju manje zivotinje (obicno nisu opasne za coveka). Veoma su brojni predstavnici iz rodova Telescopus, Malpolon, Psamophis, Dispholidus i druge koje imaju sirok areal rasprostranjenja. Na primorju i jugu nase zemlje zivi Coelopeltis monspenssulana i Tarbophis fallax

evo i ovo su zmije nase zemlje...jedino sto na netu nisam uspela naci slike ove dve vrste..pa ako ih neko nadje i ako zna nesto o njima nek napise....

kiza
25.10.07., 15:05
Cao Huana,

jeste i tih vrsta ima "kod nas". Postavlja se samo pitanje sta je to nasa zemlja? ::)
Koliko je meni poznato njih nema na teritoriji danasnje Srbije. Mozda gresim...
Tema je zmije koje se mogu videti u Srbiji, u prirodi, naravno. Ovih ima u Crnoj gori. Ako idemo na Crnu goru, blizu je onda i Dalmacija, Hrvatska, Bosna, Makedonija, onda mozemo da pisemo o zmijama na podruciju Balkana. Nemam nista protiv, naravno, ali posto i kod nas ima, pomenutih, desetak vrsta rekoh da se za sada ogranicimo na majku Srbiju. Kad krenemo dalje da otvorimo novu temu, cisto da se ne zbunjujemo previse. Ja o ovim koje si ti pomenula, iskreno, malo znam ili nimalo, a voleo bih da procitam.

Pozdrav...

huana
25.10.07., 16:01
ja sam nasla podatak koji kaze da ih ima na jugu srbije e sad mozda i nije tacan neam pojma:) u svakom slucaju pretpostavljam da niko nije cuo za njih pa eto sad jeste a u svakom slucaju mozte izbrisati post ako mislite da ne odgovara temi...

kiza
25.10.07., 17:05
Ma ne, sto bi brisali, svaki odgovor je dobrodosao. :D Mozda si i u pravu...

Evo malo o Sarki:

Sarka
Vipera berus
Familija: Viperidae (podfamilija: Viperinae)

Druga imena:
Ridjovka, Common Viper, Adder (Eng.)


Duzina: Obicno su duzine 65 cm, a veoma retko do 80 cm. Zenka je duza od muzjaka. Rep je duzine 1/5 do 1/9 duzine tela kod muzjaka, kod zenki je to 1/8-1/10.

Izgled: Glava je srcolika, spljostena i ravna, a ponekad blago uzdignuta. Vrat je uzak, telo deblje, ali manje nego kod poskoka.
Boja joj je varijabilna. Muzjaci su kontrasno obojeni, narocito u prolece u vreme parenja i to bledo sivi sa intezivnom crnom sarom. Zenke su smedje ili crvenkaste. Ima i drugih kombinacija (sivo-smedja, mrka, maslinasta). Postoje i potpuno crne sarke, narocito na severu Evrope. Mladi su cesto crvenkasti. Na trbuhu (ventral) je svetlosive boje, sivo-smedj, crn. Sredinom ledja imaju jasnu cik-cak prugu, pa je po njoj i dobila ime. Nekada ova linija moze biti isprekidana, bleda ili cak da je nema. Nema roscic na vrhu nosa i to je najuocljivija razlika u odnosu na poskoka.

Scale count: Na ledjima 21 red (retko 19-23), ispuspceni. Trbusni 132-150 kod muzjaka, 132-158 kod zenke. Anal je iz jednog dela, podrepni 32-46 kod muzjaka, 24-38 kod zenke. 6-13 krljusti oko oka (obicno 8-10). Nasal je iz jednog dela. Gornji labialni 6 do 10 (obicno 8-9), cetrvti i peti (redje treci i cetrvti) dodiruju oko. 3-4 donja labialna. Supraokular je izbacen ispred ravni oka. Jedna serija krljusti izmedju oka i gornjih labialnih.

Staniste: Moze se reci da je ovo najrasprostranjenija otrovnica Evrope, iako u Srbiji nije tako. Naseljava celu Evropu, preko Rusije do Tihog okena, a ima je i u Africi. S obzirom da tolerise hladniju klimu ima je na severu, pa se cak nalazi i u juznoj Skandinaviji. U Svedskoj se nalazi i u Artiktickom pojasu. Nema je u zemljama Novog sveta, zatim u juznoj Italiji, na jugu Balkana, kao i nekim ostrvima na Mediteranu.
Osim sto naseljava nizine, ima je i dosta visoko u planinama, pa cak i do 2500 m. nadmorske visine. U Srbiji se sarke srecu najcesce u visim predelima i to tamo gde nema poskoka. Medjutim, sarka je danas dosta retka u Srbiji. U Vojvodini se nalazi podvrsta Vipera berus berus i to na Obedskoj bari, Vrsackom bregu, na Fruskoj gori. Inace povremeno se pojavljuju crne sarke koje se cesto mesaju sa neotrovnim glatkim smukom (Zamenis Lonissimus) ili smukuljom (Corenella austriaca)
Na podruciju Bosne se nalazi V. berus bosniensis Boettger, bosanski šargan, čiji je otrov za razliku od obicne sarke neurotoksican.

Ponasanje: Aktivna je danju, narocito tamo gde je hladnije (sever Evrope). Voli da se sunca, a melanisticki oblici (jednobojni crni) bolje upijaju toplotu. Kada se sunca spljosti telo. Mogu se kretati od mesta na kome hiberniraju i pare se do lovista od 0,5 do 2 kilometra. Muzjaci mogu preci 200 m. u jednom danu u potrazi za zenkom.
Plen cekaju u zasedi i ujedaju munjevito. Zatim cekaju da pocne dejstvo otrova. Potom ga gutaju. Desava se da kada jedna sarka ubije plen, druga moze naici i dolazi do borbe slicnoj onoj u sezoni parenja. U prirodi zivi oko 10 godina.

Ishrana: Sitni glodari (misevi), gusteri, zelembaci, slepici, zabe, mali sisari, manje ptice. Manje sarke se hrane mladima gustera, zaba, glodara.

Razmnozavanje: U zavisnosti od vremenskih prilika, u prolece, april-maj sarke se pare. Muzjaci se bude ranije iz “zimskog sna” i odlaze na mesta gde su se parili ranije. Zenku pronalaze uz pomoc mirisa, a ako se nadje vise muzjaka dolazi do borbe. Pri tome se ne ujedaju vec uzdizu iznad tla pokusavajuci da pritisnu glavu suparnika na zemlju. Najcesce pobedjuje duzi, snazniji muzjak. Nakon toga sledi kopulacija. Muzjak i zenka izvode predigru tako sto pritisnu svoja tela zajedno sa uzdignutim repovima. Ovo moze trajati i dva sata. Nakon toga dolazi do kopulacije. Parenje se odvija nekoliko dana i to vise puta. Ipak poznate su pojave ”mnogoocinstva”, kada se vise muzjaka pari sa istom zenkom. Mladi se radjaju zivi (viviparous) i to u avgustu-septembru. Broj mladih zavisi od starosti zenke (3-18). Mladi sazre za 3-4 godine.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek

Opasnost po coveka: Ovo je jedna od pravih otrovnica. Otrov joj je hemotoksican, dakle deluje na krv, ali manje je opasan nego kod poskoka. Ona uvek bezi od coveka, ali ako se oseti ugrozenom sklupcace se saviti vrat i brzo ujesti. Imaju ocnjake duzine oko 4 mm. Najcesce stradaju ljudi koji se bave poljskim poslovima i sa stokom. Smatra se da njen otrov moze izazvati jaca ostecenja tkiva, ali da nije smrtonosan za odraslog zdravog coveka. Oprez je ipak obavezan i u slucaju ujeda primena mera prve pomoci, kao i lekarska pomoc. Bosanska sarka (V. b. bosniensis) ima jaci otrov od obicne sarke (V. b. Berus).

nenad
25.10.07., 18:18
Huana, potpuno su ti pogresni podaci, nazivi su preterano zastareli, a te vrste i ne zive u Srbiji. Uostalom, vec sam ih pomenuo u prethodnim postovima u ovoj temi. ;)

nenad
25.10.07., 19:56
E, da pojasnim malo ovo. Vrste koje si pomenula ne pripadaju potporodici Boiginae, nego Telescopus falax (to je pravi naziv ove zmije) pripada
potporodici Colubrinae, a Malpolon insignitus (nekad podvrsta vrste Malpolon monslepessulanus) je iz potporodice Psammophiinae. Inace, nije
bilo nalaza ovih vrsta u Srbiji, tako da su crnogorske. Ovo nisu bas ceste zmije, u CG su bar posebno retke, i ne nalaze se tako cesto, da nije
tako Rile i ja bismo ih vec ranije nalazili ;) Ceo rod Malpolon se sastoji iz tri vrste, a Dispholidus samo iz jedne, tako da nisu bas brojni predstavnici
rodovoa koje si pomenula, osim Telescopusa i Psammophisa, koji imaju po petnaestak vrsta.

A da dodam jos jednu bitnu stvar, jer je ranije Kiza napisao da je poskok najveca evropska otrovnica, ni taj podatak nije tacan, mada se cesto moze
naci u literaturi. Grcka je i dalje deo Evrope ;) a u njoj zive Montivipera xanthina (do 120 cm) i Macrovipera lebetina (do 150 cm), i obe su otrovnije
od poskoka. Obicno ih ne pominju kao najduze evropske otrovnice zato sto nisu rasprostranjene toliko koliko poskok, ali to ne menja stvari. :D

kiza
25.10.07., 20:05
Bas tako, u literaturi sam na vise mesta nasao da je poskok najduza evropska otrovnica.
Verujem da si u pravu, ja na ovaj podatak nisam naisao do sada. Hvala na informaciji :D

huana
26.10.07., 10:27
oke...sistematiku sam napisala tako jer smo je takvu ucili na faxu (verujem da je zastarela) a i podatak da ih ima na jugu srbije je isto pisao u nasem "zvanicnom" udzbeniku....znaci problem je u nasem visoko skolstvu a ne u meni:) .... a inace vise volim da se oslanjam na knjigu nego na net posto tek na netu ima svega i svasta...

nenad
26.10.07., 11:26
Ma, nije problem u tebi, naravno, nisam hteo nikog da vredjam :) I ja se oslanjam na knjige, al ih nabavljam iz inostranstva, jer vidis po tom vasem udzbeniku kakve su nase. Jad i beda, gomila pogresnih informacija. Silni strucnjaci koji 50 godina nisu u stanju da napisu knjigu o herpetofauni. Uzas!

esdy_11192
27.10.07., 03:32
@huana: Pa na netu mogu da se nadju najsvezije promene u taksonomiji i na mailing listam se mogu naci vodeci evropski herpetolozi (ima i nasih "istaknutih".. :D

nenad
27.10.07., 10:38
Da, to stoji, ali ima uvek i gomila sajtova sa netacnim podacima. Zato sto net ne prolazi nikakvu cenzuru, pa moze svako da pise sta mu padne
na pamet. U svakom slucaju sajt EMBL database je ok. Preporucuju ga cak i u nekim knjigama.

kiza
27.10.07., 14:00
Treca vrsta Viperida koja se u Srbiji moze videti je tzv. planinska sarka, tj. Sargan ili Vipera arsinii. Vrlo je retka, i moze se videti samo na podruciju Kosova. Kako se radi o vrsti koja obitava na vecim visinama nalazi se na Sar planini i Prokletijama.

Sargan
Vipera ursinii
Familija: Viperidae (podfamilija: Viperinae)


Druga imena:
Planinska sarka, Orsini’s viper (Eng.)


Duzina: Odrasli primerci su do 50 cm, a vrlo retko 60 cm. Ovo je najmanja evropska viperida. Zenke su duze od muzjaka.

Izgled: Mala zmija. Glava joj je uska, zasiljena njuska i nije podignuta na gore. Na glavi ima vece plocice, male tamne tackice i jedan ili dva V izraza tamnijih krljusti. Cesto su krljusti kratke i vidi se koza ispod. Zenice oka su uspravne. Boja joj je sivkasta, bledo smedja ili zuckasta. Ima tamnu cik-cak saru na ledjima, koja moze biti izlomljena u pege. Sara je najcesce oivicena crnom bojom. Bokovi su joj tamni. Boja na stomaku je crna, bela ili tamno siva. Nekada moze biti i roze sa pegama ili bez njih. Moguci su melanisticki oblici, potpuno crni.

Scale count: 19 (retko 20-21) red, izrazito ispupcenih krljusti na ledjima, a manje sa strane. Na stomaku 120-135 kod muzjaka i 125-142 kod zenke. Anal je iz jednog dela, podrepnih ima 30-37 kod muzjaka i 20-28 kod zenke. 6-10 krljusti oko oka, supraokular je dobro razvijen, obicno je gornji preokularni u kontaktu sa nasalom. Nasal je iz jednog dela. Jedna serija krljusti je izmedju oka i gornjeg labiala. Gornjih labilanih je 6-9, obicno 7-8. Temporalni su glatki.

Staniste: Prvi put je otrkivena u Italiji, a potom i u Alpima u Austriji i Francuskoj. Nadjena je takodje u Madjarskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj gori. Ovo je planinska vrsta i srece se na visinama preko 1000 mnv. Voli suve terene, livade, pasnjake. Nema je na istom terenu gde ima sarke (V. berus). Tamo gde ima sarke, ona je na vlaznijim terenima, dok sargan naseljava suvlje. U Srbiji se moze naci jedino na Kosovu i to na Sar planini i Prokletijama.

Ponasanje: Aktivna je od maja do septembra. Tokom zime povlaci se u hibernaciju, koja s obzirom da je najvise ima na planinama, usled hladnije klime, pocinje ranije i zavrsava se kasnije nego kod ostalih vrsta. Ponasa se slicno ostalim nasim viperidama. Sporo se krece, najcesce se vidi kako se sklupcana sunca prikupljajuci toplotu. Plen lovi iz zasede. Razlika u odnosu na ostale viperide je da ona najcesce plen hvata i guta zivog bez upotrebe otrova, koji poseduje. Najvise se hrani gusterima. Penje se i na nize rastinje. Takodje, jako je mirna i skoro nikada ne ujeda. Ako se uhvati sikce i pravi se da ce da ujede, ali sa zatvorenim ustima. Ujeda samo ako je ozbiljno ugrozena ili povredjena.

Ishrana: Gusteri, skakavci, insekti, manji glodari.

Razmnozavanje: Slicno kao i kod ostalih nasih viperida. U prolece, nakon, hibernacije se pare. Viviparna je i u julu-avgustu radja zive malde. Mladje zenke radjaju 6-8 mladih, dok starije od 8-11. Bebe su duge 12-15 cm. i rastu jako brzo vec u prvoj nedelji zivota, cak i ako ne uzimaju hranu. To je verovatno posledica istezanja, a ne rasta.
Takodje, podvrsta V. u. macrops radja 2-5 malih, a V. u. rakosiensis u proseku 11. Jedna velika zenka je u Austriji rodila cak 22 mladunca.

Podvrste: Postoje Vipera ursinii rakosiensis koja predstavlja istu zmiju, ali ne zivi u planinama. Ima je u stepama, na suvim livadama. Tu je jos i V. u. macrops. Obe ove vrste ne zive u Srbiji.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

Opasnost po coveka: Ona je Viperida i poseduje otrov. Medjutim, temperament joj je vrlo miran. Treba da bude vrlo isprovocirana da bi ujela. Sam otrov je slabiji nego kod ostalih evropskih ljutica. Ujed izaziva bol i oticanje. Kod osetljivih ljudi moze se javiti i mucnina i povracanje. Obicno je oporavak brz i nisu zabelezeni smrtni slucajevi. Ipak u slucaju ujeda treba biti oprezan i preduzeti mere prve pomoci, jer se radi o Viperidi.

kiza
28.10.07., 18:54
Do sada smo opisali nase tri Viperide.
Na pocetku je receno da osim njih u Srbiji se mogu naci i Kolubride.

Familija Colubridae

Kolubride su najbrojnija porodica zmija na svetu. Ima ih na svim kontinentima osim Antarktika i pojedinih ostrva. Smatra se da cak 70 % svih vrsta na svetu pripada Kolubridama (prema nekim izvorima procenat se krece cak 80-85%). Uostalom, naziv familije potice od Latinske reci “Coluber”, sto u prevodu znaci zmija.
S obzirom na ogroman broj vrsta u svetu tesko je dati zajednicke osobine ove familije. Zmije koje pripadaju Kolubridama se mogu podeliti u cetiri kategorije u zavisnosti od ponasanja, tj. mesta zivljenja: Fossorial (zive pod zemljom), Terrestrial (zive na zemlji), Arboreal (zive na nizem drvecu, granama i zbunju), i Aquatic (zive u vodi). U poslednju grupu spadaju tri podgrupe koje zive u slanoj vodi, stajacoj i svezoj (tekucoj).
Kolubride mogu biti oviparne i viviparne (Oviparous i Viviparous).

Vecina zmija kolubrida je neotrovna i uopste ne poseduje otrovni aparat (otrovne zube, zlezdu). One plen progone ili hvataju iz zasede, zatim stezu, dave i gutaju. Nekada cak gutaju i zivi plen.
Iako je vecina neotrovna postoje i koje imaju otrovni aparat. Recimo grupa Opisthoglyphous, “ the rear-fanged snakes”. Otrovni zubi im se nalaze u uglovima usta, pozadi, a otrov nastaje u modifikovanoj pljuvacnoj zlezdi tzv. “Duvernoy’s gland”. S obzirom na polozaj zuba mnogo redje ujedaju, pa cak i tada otrov im nije toksican kao kod Elapida ili Viperida. Izaziva bol, oticanje i stvaranje hematoma.
Medjutim, u istu grupu Kolubrida (Opisthoglyphous) spadaju i neke veoma otrovne zmije. One takodje imaju otrovne zube pozadi, ali su u stanju da ujedu i ubrizgaju veoma jak hemotoksican otrov.
Recimo, u Africi imamo: Boomslang (Dispholidys typus) i Vine snake (Thelothornis capensis). Njihov otrov je sporodelujuci, ali moze dovesti veoma lako do smrtnog ishoda.

U Kolubride spadaju i vecina zmija veoma lepih boja koje se cesto drze kao kucni ljubimci u terarijumima: Corn snake, Milk snake…

Sto se podrucija Srbije tice, sa svojih sedam vrsta brojnije su nego viperide i mnogo zastupljenije. One pripadaju podfamiliji Colubrinae i sve su neotrovnice. Zajednicke osobine bi bile: odrasli primerci su mnogo duzi od viperida, imaju duguljastu, ovalnu glavu, nemaju izrazen, uzak vrat, tj. glava postepeno prelazi u telo, na glavi sa gornje strane imaju veci broj pravilno rasporedjenih plocica, vretenaste su (nisu debele kao viperide), rep im je duzi i postepeno sve tanji, a zenice ociju su okrugle. Mnogo su zivlje i brze se krecu od viperida. Za plenom tragaju i love ga. Kada se krecu odizu telo od podloge i stvaraju sum. Obicno se brane bezanjem, ali ako se neke od njih uhvate mogu besno ujedati (Smukulja, Coronella austriaca; Stepski smuk, Dolichophis caspius). Ujedi mogu biti manje vise bolni, ali nisu opasni, osim sto treba paziti da ne dodje do infekcije rane. Neke od kolubrida (Belouska, Natrix Natrix; Ribarica, N. tesselata) se brane i ispustanjem smrdljivih izmeta, kako bi izbegle predatore.

kiza
28.10.07., 19:00
A da, jedna mala ispravka.
Dve nase kolubride ne pripadaju podfamiliji Colubrinae vec Natricinae. To su: belouska (N. natrix) i ribarica (N. tessellata). Ostale su Colubrinae.

Poz...

viridis
29.10.07., 00:39
ne vidim razlog pricanja o sarganu kao potencijalnom ljubimcu,svi znamo status te zmije,i na kojoj listi se nalazi!
inace svaka cast kizi i nenadu na tekstovima.
pozzz

Kali
29.10.07., 01:58
Prvo pozdrav svima... danima vec "voajerishem" na forumu, ne mogu se nachitati :D

Pa, da podelim sa vama moje iskustvo sa Eskulapovim smukom (Zamenis longissimus... Mozda nekome bude korisno.

Proslog leta je nas, iz istrazivacke stanice Petnica, pozvao domacin iz obliznjeg sela. "Nakotile mi se zmije, pobili smo ih do sad 20-30, ali ima ih jos... pa ako vama trebaju dodjite da ih uzmete". Prica tipicna za nase krajeve, nazalost... U dvoristu smo uhvatili 4 "eskulapa", i to sve 4 zenke. Za ta tri dana koliko su zmije ostale u IS, dve krupnije su polozile normalna jaja, a jedna smezurana i slepljena (verovatno je stres zatocenistva doprineo tome). Odrasle zmije su ubrzo pushtene, ali sada se postavilo pitanje sta uraditi sa 15 jaja koje su ostavile za sobom? Vreme je bilo hladno i kishovito, a naravno, niko od nas H. sapiensa ne bi mogao da zakopa leglo kako treba, tj. kako bi to uradila mama longissimus :) Tako da sam na sopstveno insistiranje dobila jaja na cuvanje...

Po truckavom putu (sa sve zapakovanim leglom na krilu) i dolasku u BGD, montirala sam improvizovani inkubator - u akvarijum od 10 l sam sipala oko 2 cm vode. Zatim sam relativno plitku plasticnu posudu (2-3 cm dubine) napunila mesavinom vlaznog peska i treseta, pazljivo stavila jaja unutra (pritom veoma vodeci racuna da ih ne okrenem - znamo da se u tom slucaju embrion moze udaviti), pa sve u akvarijum. Zbog odrzavanja vlage je naravno postojao i poklopac. Za dogrevanjem nije bilo potrebe, jer je sobna temperatura bila (uglavnom) konstantna, a nije tropska vrsta u pitanju. Vlaznost je bila odrzavana kondenzacijom i povremenim kvasenjem podloge kada bih primetila da se sushi. Ne znam tacno koliko je vlaznost iznosila, ocigledno je bila na gornjoj granici, jer su jaja sa donje strane dosta potamnela. Ali bila je sasvim dovoljna - posle nesto manje od dva meseca (jaja su polozena 13.07, a prvo zmijche je svetlost dana videlo 05.09.) mladunci su poceli da se izlezu.

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/6ca7d3fd.jpg

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/095d90f0.jpg

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/28f94d1c.jpg

Ukupno se izleglo 13 od 15 zmija, s tim sto je "prvenac" uginuo oko sat vremena po izleganju, iz nepoznatih razloga. Prilicno sam zadovoljna tom statistikom ;) Fascinantno mi je bilo sto je chak i iz veoma malog jajeta (2,5 cm, u poredjenju sa prosechnih 4cm) izashla sasvim zdrava i lepo formirana jedinka.

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/d0fd948e.jpg

Trebalo im je 4 dana da se sve izlegu. Naravno, odlucila sam da ih pustim u prirodu - na Avalu, koja je u trenutku bila najprigodnije resenje. Uradila sam to sto pre, da bi zmijice dozivljavale sto manji stres. Dakle, platnena vreca i put pod noge!

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/6cd826b8-1.jpg

Naravno, vodili smo rachuna da ih odnesemo sto dublje u shumu. Usput smo naleteli i na neke "rodjake" ;)

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/c35419e6.jpg

I tako posle dva meseca cekanja, zmijice su hitro nestale medju liscem. Predivan prizor.
A bilo je i onih koji su se vratili da se pozdrave...

http://i5.photobucket.com/albums/y189/Naughty_G/6cd826b8.jpg

Originalni plan je bio da jednu zmiju zadrzim... medjutim, po isteku prve nedelje (toliko im treba da potrose svoje "zalihe"), ona je i dalje odbijala da jede, i pinkije i tenebrije. Nisam htela da rizikujem i naknadno sam je pustila.

Disclamer: ako je neko planirao da mi prica o "genetickom zagadjenju populacije" - "granica" je ~100 km, a Avala je od Valjeva udaljena manje od toga. Sorry ;)

***

Takodje, samo da se osvrnem temu domace literature, koje ste se dotakli. Glavna referenca je i dalje Radovanovic, cija se knjiga, tj. kljuc odnosi na situaciju od pre vise od 50 godina. Slozicete se da se za to vreme stvari daju veoma promeniti... i te promene sezu mnogo dalje od sistematike. Zato se ne bih bas mnogo oslanjala na pouzdanost, bilo njega, bilo njegovih "derivata"...

miljance
29.10.07., 02:42
ne vidim razlog pricanja o sarganu kao potencijalnom ljubimcu,svi znamo status te zmije,i na kojoj listi se nalazi!
inace svaka cast kizi i nenadu na tekstovima.
pozzz


Sto se mene licno tice imas upozorenje pred privremeni ban.
Prvo - Nemoj paliti vatru gde je nema.
Drugo - Ukoliko ne zelis da se bavis teraristikom ne znam zasto uopste dolazis ovde.
Trece - Prestani da pricas o 'virtuelnim' 'protivzakonitim' aktivnostima, jos uvek cuvam snimke koje si mi poslao kad si drzao poskoka u terarijumu a i history iz chat-a kada si mi pricao da si drzao trudnu zenku poskoka.

Ne bih ti savetovao da odgovaras na ovu poruku javno jer ce na tvoj odgovor ovde uslediti brisanje moje poruke i svih tvojih poruka u ovoj temi kao i privremeni ban.
Nema razloga da Zoranu i Nenadu upropastimo jako vrednu i edukativnu temu.

viridis
29.10.07., 12:02
ok,izvinjavam se i tebi i njima :-)
sto se tice drugog dela poruke, da priznajem da sam drzao poskoka(to je bilo pre 2 godine), ja se kajem zbog toga, zato i pricam drugim ljudima o tome, i radim na tome da ljude sto vise odviknem od ubijanja i uzimanja zivotinja, mislim da bi to najvise mogli da vidite u Prijepolju,gde sam dosta pricao sa ljudima koji zive na terenima po kojima ja terenisem. :-)

pozdrav

nenad
29.10.07., 12:26
Ja jos jednom kazem da sam apsolutno protiv uzimanja zmija iz prirode. Ova tema govori o domacim zmijama iz odgoja. To lepo pise ranije u njoj,
tako da nema price o uzimanju zivotinja iz prirode. Sto se tice shargana, znamo da je to retka zmija u Evropi, ali da li je ta zivotinja na CITESu uopste?
Generalno, uopste nije retka, ima je na Bliskom Istoku, i jako je lepo rasprostranjena. U Evropi nije, ok, ali ajde jednom da gledamo nesto globalno,
a ne samo dva metra od sebe. To sto je neko davno uzeo odredjen broj tih zivotinja iz prirode nije bilo ok. Ali sada su tu njihovi potomci, koji su
terarijumske zivotinje, i nema nista lose drzati ih u terarijumu, bar sto se mene tice.
Nema potrebe za svadjanjem i raspravom, jer verujem da su svi ucesnici ove teme protiv uzimanja zivotinja iz prirode. :D

kiza
29.10.07., 16:26
Ja sam apsolutno protiv uzimanja bilo koje zivotinje iz prirode, osim ako nije ugrozena, pa joj se moze pomoci.

Nego da nastavimo. Jedna od najpoznatijih kolubirda kod nas je belouska iz podfamilije Natricinae:

Belouska
Natrix natrix
Familija: Colubridae (podfamilija: Natricinae)


Druga imena:
Barska belouska, Water snake, Ringed snake, Grass snake (Eng.)


Duzina: Odrasli mogu porasti do 2 m, ali je najcesca duzina 1 - 1,5 m. Zenke su krupnije i duze od muzjaka, cak i dva puta. Rep je 1/4 do 1/6,5 puta ukupne duzine.

Izgled: Glava joj je obla, nema izrazen vrat, telo vretenasto. Boja je vrlo varijabilna, najcesce maslinasta, maslinasto-zelena, smedja, sivkasta, plavkasta. Tacke ili mrlje sa obe strane tela. Boja moze ici i ka crnoj, a trbusni deo je svetao. Tipicna belouska ima zuckastu ili belu kragnu u obliku polumeseca oko vrata. Zenice oka su joj okrugle.

Scale count: Ledjni krljusti su ispupceni (keeled) i ima 19 redova. Stomacni (Ventral) od 157 do 181, analni je podeljen, podrepnih od 50 do 88. Na gornjoj stani glave ima 7 sirokih plocica. Nasal je podeljen ili retko polupodeljen. Jedan do redje dva preokulara, 3 (redje 2 ili 4) postokulara. Tepmoral: 1+2. Gornji labialni 7 (retko 6 ili 8), treci i cetrvti (ili cetvrti i peti) dodiruju oko. Cetiri ili pet donjih labiala.

Staniste: Vrlo je rasprostranjena sirom Evrope. Od Engleske do Rusije i od Spanije do Finske. Ima je i u severozapadnoj Africi. Omiljena stanista su vodena i vlazna, kao i brezuljkasti tereni, ali se moze naci i dalje od vode, pa mozemo reci da nije potpuno vodena vrsta. Do skoro je ova zmija bila prisutna maltene svuda gde ima vode. Danas je to mnogo manje. Moze se naci i do visine od 2000 mnv.

Ponasanje: Dnevna je zivotinja. Narocito je aktivna ujutro i predvece, kada se moze videti kako brzo puzi u potrazi za plenom. Vrlo je aktivna, odlicno pliva i roni cak do 30 minuta. Krajem oktobra povlaci se u sklonista, u hibernaciju. Sklonista su joj najcesce koreni drveca, rupe u zemlji, zidovima. Budi se tokom marta-aprila.
Ona je potpuno bezopasna. Ako se uznemiri ume da sikce, ali ne grize. Jedan od nacina odbrane je da se pravi mrtva. Okrene se na ledja, otvori usta i isplazi jezik. Ponekad izvodi pokrete kao da ce da ujede, ali se to skoro nikad ne desava. Ima neprijatnu osobinu da iz kloakalnih zlezda ispusta smrdljivu tecnost kako bi se odbranila. Ova tecnost mirise na crkotinu i tesko se pere. U prirodi zive do 28 godina.

Ishrana: Vodozemci (posebno progoni zabe), ribe, punoglavci, puzevi golaci, mali sisari i mlade ptice. Male belouske se hrane uglavnom punoglavcima, ribljom mladji i bezkicmenjacima.

Razmnozavanje: Pari se odmah nakon perioda hibernacije, izmedju aprila i maja. Muzjaci pronalaze zenke uz pomoc mirisa i trljaju ih bradom. Nekada je to po nekoliko muzjaka, koji mogu formirati “loptu” oko zenke, boreci se oko nje. Parenje traje i do 3 sata. Oviparna je i polaze 8-40 kozastih jaja obicno u junu-julu, 2-5 nedelja nakon parenja. Jaja polazu u rupe, pukotine, ispod kamenja, a cesto u prirodno gnojivo, trulo lisce, djubre, mahovinu. Jaja su zajedno i ubrzo nabubre do velicine od 20-40 mm. Mladi se izlegu nakon 6-10 nedelja. Duzine su od 14-22 cm, potpuno su nezavisni, ali se nikad ne vide u vodi. Muzjaci postaju plodni sa oko 3 godine, a zenke sa oko 5 godina.

Slicne vrste: U Evropi ima 12 podvrsta belouske, ali se zbog jednostavnosti sve zapadne podvrste stavljaju pod Natrix natrix helvetica, a istocne N. n. natrix. Takodje, tu je voma slicna Ribarica (Natrix tessellata), koja je iz istog roda, pa se jos i zove recna belouska.

Neprijatelji: Ptice grabljivice i covek.

Opasnost po coveka: Opste je poznato da je belouska bezopasna zmija. Uvek bezi i nikada ne ujeda. Neprijatno je da ako se uhvati moze ispustati smrdljive izmete kako bi se odbranila.

Status: ZASTICENA VRSTA!

kiza
01.11.07., 13:07
Jos jedna kolubrida iz istog roda kao i belouska je ribarica:

Ribarica
Natrix tessellata
Familija: Colubridae (podfamilija: Natricinae)

Druga imena:
Recna belouska, Tessellated Water Snake (Eng.)

Duzina: Duzina odraslih primeraka je do 130 cm, ali je obicno oko 80 cm. Zenke su duze od muzjaka. Rep je ¼ do 1/6 ukupne duzine.

Izgled: Uska, zasiljena glava, ne mnogo velika. Boja je varijabilna. Najcesce je to maslinasta, sivo-maslinasta, sivkasta, smedja, a moze biti zelenkasta ili zuckasta. Cesto ima pege pravilno rasporedjene po telu, mada ne uvek. Pege mogu biti vece, manje ili spojene cineci tamne crte na ledjima. Stomak je belicast, zut, roze, crven ili taman. Zenice oka su okrugle. Mladji primerci su svetliji.

Scale count: Na ledjima (dorsal) 19 redova (redje 17 ili 21) i grebenaste (keeled), sa strane tela blaze ispupcene. Trbusni deo (ventral) 160-187, podrepni deo ima 47-89 uparenih. Na gornjoj strani glave ima 7-9 velikih plocica. Nasal je polupodeljen. Dva (redje jedan ili tri) preokulara, jedan ili nijedan subokular, 3 postokulara. Temporals: 1+2. Gornjih labialnih 8 (redje 7, 9 ili 10), cetvrti ili cetvrti i peti dodiruju oko.

Staniste: Sirom Evrope, pa i Azije. Nema je na vecim visinama. Obale reka, potoci gde su vrlo ceste. U nekim oblastima se svakih nekoliko metara moze videti jedna ribarica. Vecinu vremena provodi u vodi i skoro nikada se ne vidi daleko od vode. Nema je u slanoj vodi.

Ponasanje: Jako dobro pliva i roni i do 15 minuta. Vrlo je aktivna, brza, i plen lovi u vodi ili trazi ispod kamenja, u vegetaciji. Ponekad lovi i iz zasede. Ishrana se pre svega sastoji od ribe. Manje ribe proguta u vodi, dok vece izvlaci na zemlju. Zimi pada u hibernaciju i to na suvom. Kao i belouska ne grize skoro nikad. Ako se uznemiri moze isprazniti sadrzaj kloakalnih zlezda. Ovaj sadrzaj jako mirise na crkotinu i tesko se pere. Vrlo je neprijatan, ali bezopasan.

Ishrana: Pre svega riba, a ponekad vodozemci.

Razmnozavanje: Pari se na prolece kada izadje iz hibernacije i to na suvom. Ponekad se ponovo pari na jesen. Cesto se muzjaci udvaraju u grupama, slicno kao kod belouske. Tada je moguce videti citave lopte muzjaka oko jedne zenke. Ona je oviparna i nakon 7-10 nedelja od parenja zenka polaze jaja u pukotinama u kamenju ili u vlaznoj vegetaciji koja truli. Jaja leze u julu. Broj jaja varira i zavisi od starosti-velicine zmije. Obicno ih ima od 5-37, velicine: 30-45 mm x 20-25 mm. Mladi koji se izlegu su duzine 14-25 cm. Muzjaci su zreli sa oko 3 godine (tada imaju duzinu oko 40 cm).

Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

Opasnost po coveka: Bezopasna vrsta. Ne poseduje nikakav otrov. Vrlo je plasljiva i nikada ne ujeda. Ako se uhvati brani se ispustanjem smrdljivih izmeta. Nakon nekog vremena kada se smiri cak i to prestane.

Status: ZASTICENA VRSTA!

nenad
01.11.07., 13:22
Super tekstovi, samo jedna mala ispravka - belouska u Srbiji nije zasticena vrsta, a nisam siguran, ali moguce da ni ribarica nije. Ovo naravno ne znaci da ih treba uzimati iz prirode.

kiza
01.11.07., 14:05
Verovatno si u pravu. Ovo da su zasticene sam nasao za Crnu goru, pa sam mislio da je i u Srbiji isto. Mozda i to nije tacno. Nisam siguran...

kiza
01.11.07., 14:22
Na pocetku smo opisali 3 nase viperide i Nenad je postavio slike.
Evo par slika Ribarice (N. tessellata), takodje dobijene od Nenada. Lepo se vidi zasiljena glava, pege, ispupcene krljusti na ledjima, okrugla zenica oka:



http://img204.imageshack.us/img204/2446/ribaricace9.jpg


http://img140.imageshack.us/img140/9378/ribarica1ac2.jpg


http://img108.imageshack.us/img108/598/ribarica2eq2.jpg

nenad
01.11.07., 17:23
Mislim da je N. natrix zasticen samo na nekim malim lokalitetima u Vojvodini. Kada su na Torlaku oduzimali zmije, uzeli su sve osim belouski, bas iz tog razloga.

Rile
02.11.07., 04:09
Zdravo svima, izvinjavam se na "neshto" kasnijem odgovoru. Nenade, zao mi je shto nisam cheshci na forumu, jer sam u poslednje vreme dosta preokupiran fakultetom i drugim aktivnostima. U svakom sluchaju moj nedostatak, vas dvojica (ti i Kiza) briljantno popunjavate. Josh jednom sve pohvale, sada polako predjite na gushtere, poshto ste sve vrste zmija Srbije vec naveli da ne kazem "opisali".
Shto se tiche Duleta87, majstore svi greshimo, malo sam se shalio na tvoj rachun, verovatno nisi ni ti kriv shto vam je takva nomenklatura. Da li je moguce da istu vrstu nazivate razlichitim imenima (V. b. prester - crna sharka, V. b. bosniensis - bosanski shargan)? To mi je malo glupo, odnosno nema logike, ali shta da se radi. Medjutim, kao shto je Nenad rekao uglavnom se treba osloniti na latinsku terminologiju, koja je najznachajnija, medjutim ni ona nije najpouzdanija zbog chestog menjanja imena. Milslim da je Nenad pisao o koshijevom gekonu koji je od pronalaska do sada promenio 6 ili 7 imena rodova, a u poslednje 2 ili 3 godine je veliki broj vrsta takodje promenio ime roda (Coluber najadum - Platyceps najadum, Elaphe longissimma - Zamenis longissimmus, itd.).
Dule u Bosni i Hercegovini ima planinskog shargana (V. ursinii) na najvishim planinama blize CG i verovatno na dinari. Radi se o macrops podvrsti koja je na CITES listi, a zivi i u Srbiji izmedju ostalog.
E sad ono na chemu treba poraditi u perspektivi je zashtita ovih "relativno" novih vrsta za Srbiju (shilac, prugasti smuk, grchka kornjacha itd).

Pozdrav iz NS-a

nenad
02.11.07., 20:08
Postoje li neki planovi za zastitu tih zivotinja?

Rile
02.11.07., 23:34
Problem je u tome shto nam je zakon odnosno uredba o zashtiti prirodnih retkosti starija od 10 godina. Prvo pitanje upuceno Rastku Ajticu (kao struchnjaku Zavoda za Zashtitu prirode) prilikom njegovog boravka u Novom Sadu odnosilo se na gore pomenutu temu. On nam je odgovorio da nova uredba nije skoro doneshena te da je to jedna od prvih stvari koje treba uraditi u perspektivi. Uzgred, uskoro se osniva herpetoloshko drushtvo Srbije, pa ce pretpostavljam i to biti jedna od vaznijih tema za razgovor.

kiza
03.11.07., 12:48
Nismo jos opisali sve vrste. Spomenuli ih jesmo...

Danas je na redu, u nasim krajevima, dosta cesta Smukulja:

Smukulja
Coronella austriaca
Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

Druga imena:
Glatki smuk, The Smooth snake (Eng.)

Duzina: Duzina odrasle smukulje je do 75 cm. Ponekad dostigne 80 cm. Zenke su duze od muzjaka. Duzina repa je ¼ (muzjaci), 1/6 (zenke).

Izgled: Boja je obicno sivkasta, smedja, roze, nekad i crvenkasta. Zenke su sive, dok su muzjaci smedji. Na telu ima dva reda crnih ili smedjih pega. Karakteristicne su dve vece mrlje iza glave, nekada u obliku rogova, ali ih ne mora uvek imati. Sa strane prolazi tamna pruga od nosa preko oka do vrata. Stomak je crvenkast, siv, narandzast, braon, crnkast, ponekad ima i pege (crne i bele).

Scale count: Ledjni deo (dorsal) 19 (redje 17-21) redova. Trbuh (ventral) 150-182 kod muzjaka, kod zenke 170-200. Podrepnih ima 41-70. Nasal je retko podeljen. 1 (vrlo retko 2) preokulara, 2 postokulara. Temporal: 2+2 ili 2+3 (veoma retko 1+2). Gornjih labialnih 7 (retko 8), treci i cetvrti (ili cetvrti i peti) dodiruju oko. 4 (retko 3) donjih labialnih.

Staniste: Podrucije cele Evrope, na severu u Norveskoj do 63 stepena. Na jugu je vise lokalna i nema je u delovima Spanije, Mediterana. Dosta je zastupljena u brdovitim predelima Belgije, Francuske, Nemacke, Austrije. Moze se videti na kamenjarima, padinama, u vinogradima, grmovima, sumovitim brdima,. Ima je kako na vlaznim tako i na suvim mestima, mada vise preferira suvlje oblasti. U Srbiji je dosta rasprostranjena.

Ponasanje: Aktivna je danju. Iako voli da se sunca izbegava vece vrucine. Nekada je aktivnija u hladnijim delovima dana i kada je oblacno. Penje se po niskom rastinju. Iz hibernacije se budi krajem marta ili pocetkom aprila. U septembru ili oktobru se povlaci u sklonista. Relativno se sporo krece i mirna je. Ako se uhvati ne sisti niti daje bilo kakvo upozorenje, ali iznenada grize. Ujedi su bezopasni i ne bole. Isto kao i belouska ispusta sekret iz kloakalnih zlezda. Ovaj sekret je manje neprijatnog mirisa nego kod belouske. Lovi tako sto trazi plen u njegovom sklonistu pomocu mirisa, gde ga najcesce davi i jede. U prirodi zivi do 18 godina. Smatra se da je to jedna od najinteligentnijih zmija, ako se o inteligenciji reptila moze govoriti. U zarobljenistvu se lako nauci da jede iz ruke.

Ishrana: Gusteri cine 70% ishrane smukulje. Zatim tu su: slepici, mladi sisara koje moze da savlada, manje zmije (cak i bebe viperida), jaja reptila i male ptice.

Razmnozavanje: Na prolece, nakon hibernacije je vreme parenja smukulja. Pre samog parenja muzjaci se medjusobno bore. Kopulacija traje nekoliko sati. Inace za razliku od ostalih kolubrida kod nas, one su viviparne (Viviparous) i radjaju zive mlade i to 2-16 (redje cak i do 19) u avgustu ili septembru. U juznim krajevima se desava da se na leto opet pare i da zenke mlade nose kroz hibernaciju, a radjaju ih na prolece. Na severu se zenke pare tek svake 2-3 godine. Muzjaci su polno zreli sa 2,5-3 godine, dok zenkama treba duze.
Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

Opasnost po coveka: Potpuno neotrovna zmija. Nema opasnosti po ceveka. Ako se uhvati ume da ujeda, ali je to bezbolno i osim opreznosti u smislu infekcije nema vecih problema.

kiza
03.11.07., 13:07
Nekoliko slika Smukulje (Coronella austrica):

Na ovoj se vide zamucene oci neposredno pred menjanje kosuljice (photo by Nenad):

http://img64.imageshack.us/img64/9193/smukuljaociah7.jpg

photo by Nenad

http://img106.imageshack.us/img106/1193/smukuljary6.jpg

Ovcar, maj, 2006. god. (photo by Kiza):
http://img142.imageshack.us/img142/3226/smukulja1ww1.jpg

http://img236.imageshack.us/img236/1700/smukulja2dm4.jpg

Na ovoj slici se lepo vidi tipicna mrlja na glavi smukulje. Sa sajta www.herp.it

http://img528.imageshack.us/img528/4271/heritxl1.jpg

kiza
04.11.07., 13:15
Zmija koju su stari Rimljani smatrali svetom i uzeli je za simbol lekarstva je Obican ili Eskulapov smuk. Ovaj simbol je zadrzan do danas.
Smuk se cesto moze videti u blizini kuca pa je u nekim krajevima smatraju za cuvarkucu i ne diraju je.

Obican, Eskulapov smuk
Zamenis longissimus (Coluber longissimus, Elpahe longissima, stari nazivi)
Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)


Druga imena:
Eskulapov smuk, Aesculapian snake (Eng.)


Duzina: Naraste do duzine od 2 m. (cak i 225 cm). Prosecno je oko 140 cm. a muzjaci su veci od zenke i imaju duzi rep. Rep je oko 1/5 do ¼ ukupne duzine tela.

Izgled: Glava je uska, zenice ociju su okrugle, telo vitko. Boja ledjnog dela je siva, smedja i maslinasta. Postoje i crne boje (melanizam) iako je to redje. Nekada je prvih 20-40 cm. tela svetlije. Imaju bele tackice na rubovima krljusti, pogotovo na sredini tela. Smedji primerci mogu imati zute pege iza glave, pa se nekada mesaju sa belouskom. Ovo se narocito odnosi na mlade primerke. Trbusni deo je zuckast ili belicast. Krljusti su glatke. Mladi smukovi imaju 4-7 redova crnih do smedjih pega po telu i cesto tamnu mrlju na vratu uobliku slova “V”.

Scale count: Ledjni deo (dorsal) 23 reda (redje 21), stomak (ventral) 212-248, anal je podeljen, podrepni su upareni i to od 60-91 para. 1 preokular i 2 postokulara. Temporals je 2+3. Gornjih labialnih je 8 ili 9, cetvrti ili peti i sesti dodiruju oko. 4-5 donjih labialnih.

Staniste: Jug, jugoistok Evrope i Turska. Moze se videti u pojedinim delovima centralne Evrope. Svetle listopadne sume, brezuljkasti tereni, ravnice, livade sa viskom travom i grmljem. Povremeno se moze videti na starim zidovima. Penje se dobro i cesto je na nizem drvecu. U principu suvi tereni. Ima ga i u planinskim krajevima do visine od 1800 mnv.

Ponasanje: Aktivan je danju, a ponekad i tokom toplih veceri. Voli se suncati, ali ako je vruce povlaci se u senku. Ne voli vrucinu,pa se tokom toplih letnjih dana povlaci u senku. Iako je dobar plivac retko ulazi u vodu. Brzo se krece, odlicno se penje po drvecu i kamenju. Plen ubija davljenjem. Pocetkom oktobra povlaci se u sklonista i pada u hibernaciju sve do marta ili pocetka aprila, u zavisnosti od vremenskih prilika. Osetljiv je na hladnocu pa se pojavljuje kasnije tokom proleca. Od coveka bezi, ali nekada ostaje u mestu i ne pomera se. Ako se uvati ume da ujeda, mada se ubrzo smiri. Mirnije je naravi od stepskog smuka (Dolichophis caspius), iako su gravidne zenke mnogo agresivnije. Takodje kao i belouska da bi se odbranio ispusta sadrzaj kloakalne zlezde. Sadrzaj, medjutim, nije opasan, bez mirisa je i lako se pere.

Ishrana: Gusteri, mlade ptice, jaja, voluharice, misevi, nekada veverice i manji sisari.

Razmnozavanje: Muzjaci u sezoni parenja mogu preci i do 2 km za zenkom, koju pronalaze uz pomoc cula mirisa. Pari se od maja do sredine juna. Oviparna zmija i zenka polaze 2-8 jajeta (retko i do 11) od kraja juna do kraja jula. Mesta gde zenka polaze jaja mogu biti rupe u drvecu, djubriste, a nekada su ona zajedno sa belouskom. Jaja su izduzena, kruskastog oblika, velicine 35-60 mm x 17-25 mm. Mladi se izlegu (najcesce u septembru) nakon 52-60 dana (brojano u zarobljenistvu) i po boji veoma lice na belouske. Ako se uhvate kao i odrasli primerci mogu se braniti ujedom. Muzjaci su polno zreli kada narastu oko 1 m a zenke sa 85 cm.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek.

Opasnost po coveka: Opasnosti po coveka nema. Neotrovna vrsta i bezi pred covekom koliko god je moguce. Ujeda samo ako se uhvati. Ujedi mogu biti manje vise bolni i moze raskrvariti ruku. U ustima mu se cesto zadrzava deo hrane koji istruli. Vece opasnosti nema, osim sto treba obratiti paznju na eventualne infekcije rane. Ubrzo se smiri i potpuno je miran.

kiza
04.11.07., 13:30
Obican, Eskulapov smuk (Zameniss longissimus):

Sve fotografije su Nenadove:


http://img106.imageshack.us/img106/647/smuk1ub7.jpg

Glava:

http://img523.imageshack.us/img523/8646/smuk3qn1.jpg

http://img523.imageshack.us/img523/4930/smuk2sm3.jpg


Plocice:

http://img401.imageshack.us/img401/876/smuk4nh1.jpg


Mladi smuk, po kragni podseca na belousku:

http://img232.imageshack.us/img232/779/smukmladimj4.jpg

kiza
08.11.07., 14:59
Sledeca vrsta smuka je opste poznati i cesti Dolichophis caspius:

Stepski smuk
Dolichophis caspius (Coluber caspius, stari naziv)
Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

Druga imena:
Large Whip Snake (Eng.)


Duzina: Stepski smuk je jedna od najduzih zmija Evrope. Naraste do 2,5 m, ali je prosecno od 1,4 do 1,6 m. Muzjaci su duzi od zenke. Rep je ¼ do 1/3 duzine tela.

Izgled: Glava je mala, uska, krljusti na njoj glatke. Dorzalna strana je obicno svetlo smedja, maslinasto smedja, crvenkasto braon, dok je trbusna (ventral) zuckasta, narandzasta do crvenkasta. Telo je vretenasto. Zenica oka je okrugla.

Scale count: Na ledjima (dorsal) 19 redova (retko 17 ili 21), na stomaku (ventral) 189-204 kod muzjaka i 98-221 kod zenke, blago su grebenaste. Kod muzjaka je 80-110 podrepnih, a kod zenke je to 91-104, anal je podeljen. 1 preokular, mali subokular ispod preokulara, 2 (retko 3) postokulara. Temporal je 2+2 ili 2+3. gornjih labialnih 8 (cetvrti I peti dpdiruju oko). 5 donjih labialnih.

Staniste: Ima ga u sumsko-stepskim predelima. Nalazi se i do 1500 m nadmorske visine. Cesto naseljava napustene rusevine, kamene ograde raznih gradjevina, juzne strane stenovitih padina, zatim vinograde, vrtove, otvorene sume. Mogu se nekada videti na putevima pregazeni kolima, jer se cestu tu suncaju. Takodje se penju na drvece u potrazi za hranom i to dosta visoko (5-7 m).

Ponasanje: Aktivni su tokom dana. Krajem aprila izlaze iz zimskih sklonista. Neposredno posle toga nastupa parenje. Tokom zime hiberniraju vise njih zajedno. Pocetak hibernacije zavisi od vremenskih prilika, ali je to obicno druga polovina septembra ili oktobar. Vrlo su aktivni, brzi i plen love tako sto ga progone, dave i ujedaju. Gutaju ga celog kao i sve zmije.
Nisu otrovni, ali su vrlo agresivni. Ako se ugroze pobecice ce, ali redje nego druge zmije. Ponekad cak i malo skacu u pravcu onoga ko ga ugrozava. Ako se uhvate besno ce ujedati. Ujed moze biti dosta bolan u zavisnosti od velicine zmije. Iako se lako drze u zarobljenistvu, vecina terarista ih ne drzi zbog loseg temperamenta. Nasuprot tome vrlo su znatizeljni i smatra se inteligentni (koliko se to moze reci za reptile). U prirodi zive od 8-10 godina.

Ishrana: Zabe, gusteri, sitni sisari, manje ptice, druge zmije, kao i manji glodari. Mladji primerci gotovo uvek jedu gustere i skakavce.

Razmnozavanje: Stepski smuk je oviparna zmija (Oviparous). Razmnozava se izleganjem jaja. Kopulacija se odvija posle hibernacije u aprilu-maju i tokom nje muzjak hvata zenku za vrat. 40-45 dana nakon toga zenka leze 5-18 jajeta, velicine 45 mm x 22 mm. To se obicno desava krajem juna ili pocetkom jula. Kada se izlegu mladi, duzine su oko 30 cm. Polno su zreli kada dostignu duzinu 65-70 cm ili oko 3 godine starosti.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek i druge zmije. Narocito iz iste vrste, jer su oni kanibali.

Opasnost po coveka: Prave opasnosti po coveka od ove zmije nema. Medjutim, u slucaju da se hvata treba ocekivati ujede, koji mogu raskrvariti ruku. Pri tome su moguce infekcije. Dezinfikovati ranu i pratiti eventualne promene.

kiza
08.11.07., 15:06
Stepski smuk, Dolichophis caspius,
photo by Nenad:


http://img119.imageshack.us/img119/710/stepski4tn2.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/5382/stepski3wz4.jpg

http://img340.imageshack.us/img340/9548/stepski2xt1.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/3366/stepski1iy2.jpg

ToPa 12.02.
08.11.07., 20:14
kizo svaka cast koliko se trudis da pises tekstove i da objasnis...sve pohvale...samo tako nastavi...

nenad
08.11.07., 20:29
Pohvale i sa moje strane. Stvarno se trudis da edukujes ljude na ovom forumu. ;)

kiza
13.11.07., 14:29
Zmija koja se u Srbiji moze videti jedino u dolini reke Pcinje blizu granice sa Makedonijom je - Silac:

Zmija silac
Platyceps najadum (Zamenis dahli, stari naziv)
Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

Druga imena:
Smuk silac


Duzina: Ovo je jedna od najmanjih kolubrida Evrope. Maksimalna duzine je do 135 cm. ali je obicno manja od 1 m. Rep je ¼ do 1/3 duzine tela.

Izgled: Uska, dobro izrazena glava. Telo joj je vrlo vitko. Obicno ima razlicitu boju prednjeg i zadnjeg dela tela. Prednji deo je sivo zelen ili maslinasto smedj. Prema repu je sve smedjiji ili cak crvnekastiji. Ispod i iza oka svetlije je obojena. Sa bocne strane vrata obicno ima crne ili maslinaste pege koje mogu biti okruzene koncentricnim tamnim i svetlijim krugovima. Kod mladjih primeraka ove se pege mogu protezati dalje po telu. Trbuh joj je zut ili belicast, bez pega. Krljusti na ledjima su glatke, a na trbuhu grebenaste (keeled).

Scale count: Lednji deo (dorsal) na sredini tela je 19 redova (redje 17), trbusni (ventral) 205-223, i podrepnih ima 104-138 (upareni). Anal je podeljen. Jedan preokular, obicno dodiruje frontal, sa subokularom ispod. Dva postokulara. Temporals: 2+2 ili 2+3 (retko 1+2). Gornjih labialnih 8-9, cetvrti ili peti i sesti dodiruju oko. 4-5 donjih labialnih.

Staniste: Podrucije bivse Jugoslavije, Grcka do Turske i Sirije. Voli suve oblasti, kamenite predele, nesto vegetacije, cistine, sume, krajeve puteva, rusevine, kamenite obale reka. U Srbiji je, za sada, nadjena samo na jednom lokalitetu, u dolini reke Pcinje na granici sa Makedonijom. Tamo je ima u velikom broju.

Ponasanje: Aktivna je danju. Iako je pretezno prizemna vrsta ponekad se penje po gustim zbunovima i grmlju. Veoma brzo se krece i plen lovi tako sto ga progoni na dosta velike udaljenosti. Manji plen hvata ustima i odmah guta. Ako je veci ona ga obmota telom par puta i tek onda guta. Ona poseduje otrovnu slinu, ali ne i klasican otrovni aparat (zlezda, zubi). Kada ujede plen otrov ulazi kroz rane koje naprave “obicni” zubi i paralise zrtvu. Otrov je bezopasan za coveka. U principu bezi, ali ako se uhvati ume da grize. Inace, ne sikce.

Ishrana: Mali gusteri, beskicmenjaci, male zmije, retko mali sisari. One su kanibali i svaku manju zmiju ce smatrati plenom.

Razmnozavanje: Pare se na prolece, krajem maja i tada su muzjaci medjusobno veoma agresivni. Silac je oviparna zmija i zenke polazu 3-16 jaja. Ona su veoma izduzena i velicine 21-44 mm. x 5-14 mm. Mladi, kada se izlegu su duzine od 30 cm.

Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

Opasnost po coveka: Opasnosti po coveka nema. Ona ne poseduje otrovni aparat. Slina u ustima je otrovna za plen koji lovi, ali je potpuno bezopasna po coveka. U slucaju da se uhvati verovatno ce ujesti. Ujed moze biti manje vise bolan.

kiza
13.11.07., 14:35
Evo slika ove ljupke zmijice.

Zmija Silac (Platyceps najadum):

Fotografije su sa sajta www.herp.it

http://img248.imageshack.us/img248/4028/silac1hs6.jpg

http://img250.imageshack.us/img250/8632/silac4ye4.jpg

http://img250.imageshack.us/img250/801/silac2yo9.jpg

http://img155.imageshack.us/img155/6470/silac3yh2.jpg

nenad
13.11.07., 18:40
Prelepa zmija. I najbrza u ovim krajevima. Samo Zamenis dahli je prastari naziv, a stari naziv je Coluber najadum.

Bogica1985
13.11.07., 21:28
Stvarno prelepa zmija!
Da li se drži kao ljubimac ,jel ima cb primeraka u svetu?

nenad
13.11.07., 21:52
Na prvoj strani ove teme se pisalo o cuvanju svih zmija iz SR i CG. Kiza je posle nastavio malo detaljnije da opisuje te vrste. Pogledaj prvu stranu
da vidis jos slika ove vrste. Slikao ju je Rile, ja nisam. Vidjao sam ove zmije u Petrovcu, ali ih nikad nisam slikao. Nisu bas dobre za cuvanje, jer
uglavnom jedu gustere. A nisu bas ni lako pripitomljive.

Bogica1985
13.11.07., 23:46
To mi je nekako promaklo, ali stvarno su zakon, prelepe nema šta!

nenad
13.11.07., 23:49
U prirodi su jos lepse. Stata sto je tako retka u Srbiji. :(

kiza
23.11.07., 19:45
Posle duzeg vremena da damo opis poslednje, desete zmije koja se moze videti u Srbiji.
Ostao je Prugasti smuk. Nemam previse podataka o njemu, ali nije red da ovako lepa zmija, ako ne i najlepsa nasa zmija ostane nespomenuta.


Prugasti smuk
Elaphe quatuorlineata (Coluber quatorlineatus, stari naziv)
Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

Druga imena:
Four-lined snake (Eng.)


Duzina: Naraste maksimalno do duzine od 2,6 m., ali je najcesce 160 do 190 cm. Rep je 1/6 do ¼ ukupne duzine. Po nekim izvorima najduza evropska zmija.

Izgled: Vrlo lepa zmija, narocito mladji primerci. Srednje debela zmija. Boja je varjabilna, najcesce svetlo braon sa cetiri lednje linije po kojima je i dobila ime na engleskom jeziku. Mladji primerci su svetliji, cak belicasti do svetlo sivi.

Scale count: Lednji deo 25 (retko 25 ili 27) redova, blago ispupceni, a sa strane glatki. Trbuh 195-234, anal je podeljen, podrepnih 56-90. Jedan preokular, retko podeljen, sa jednim subokularom ispod. 2-3 postokupara.. Temporals: 2+3 ili 3+4. Gornjih labialnih 8 (retko 9), cetrvrti i peti (ili peti i sesti) dodiruju oko. 4-5 (rekto 3) donja labialna.

Staniste: Od jugozapadne do istocne Evrope. Dosta je rasprostanjena. Juzna Italija, Sicilija, Istra, Hrvatska, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna gora, Grcka, Rumunija, Bugarska, pa sve do juzne Rusije. Najcesce se vidi na kamenim zidinama, rusevinama, gde moze naci svoj plen.

Ponasanje: Aktivna je ujutro i kasno poslepodne. Dosta se krece i odlican je penjac pa se cesto moze videti na drvecu. U principu je mirna zmija, pogotovo ako se navikne, recimo u terarijumu, ali ako se uhvati moze biti agresivna, sistati pa i ujedati.

Ishrana: Glodari, misevi, pacovi pa cak i mali zecevi. Takodje jede i ptice, jaja, slepe miseve, gustere i cak male kornjace .

Razmnozavanje: Pari se od sredine juna do sredine jula, oko mesec dana posle hibernacije. Oviparna je, polaze jaja ciji broj varira od 6 do 16. Mladi se izlegu u septembru ili cak pocetkom oktobra, nakon 54-56 dana od polaganja jaja (brojano u zarobljenistvu).

Podvrste: Elaphe quatuorlineata quatuorlineata, Elaphe quatuorlineata muenteri, Elaphe quatuorlineata sauromates

Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

Opasnost po coveka: Nema opasnosti. Ako se uhvati sisti i ujeda, ali je bezopasna.

kiza
23.11.07., 19:56
Prugasti smuk (Elaphe quatuorlineata):

http://img152.imageshack.us/img152/9479/prugastismuk1sg3.jpg


http://img152.imageshack.us/img152/2451/prugastismuk2vx2.jpg


http://img152.imageshack.us/img152/319/prugastismuk3fn8.jpg

nenad
23.11.07., 20:01
E, pa nije te bilo odavno... Jesi jos u Africi?

Inace, Dolichophis caspius je zvanicno duza zmija, odnosno moze da poraste vise od quatuorlineate, ali je quatuorlineata krupnija, odnosno deblja.
Posebno je interesanta promena boje mladunca u boje odraslog primerka. Zmije najcesce kako rastu postaju sve tamnije, zbog lucenja melanina,
koji cesto prekriva share koje je zmija imala dok je bila mlada. Kod ove zmije je proces obrnut, odnosno odrasli primerci dobijaju svetliju, zutu boju,
a prstenovi se pretvaraju u cetri tamne pruge, po kojima je i dobila ime.

nenad
23.11.07., 21:59
Ehej, slucajno sam naleteo na sajt nekih ljudi koji su imali dosta iskustva u cuvanju evropskih vrsta. Evo linkova sa najosnovnijim informacijama:

Dolichophis caspius
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_har_holdt/Slanger/Coluber_caspius/colubercaspius.htm

Hierophis gemonensis
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_har_holdt/Slanger/Coluber_laurenti/bcoluberlaurenti.htm

Platyceps najadum
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_har_holdt/Slanger/Coluber_najadum/colubernajadum.htm

Elaphe quatuorlineata
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_har_holdt/Slanger/Elaphe_quatuorlineata_quatuorlineata/belaphequatuorlineataquatuorlineata.htm

Malpolon insignitus (ovo mi je zanimljiva prica kako je pronasao prvog Malpolona, obavezno procitajte!)
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_har_holdt/Slanger/Malpolon/malpolonmonspessulanus.htm

Zamenis longissimus
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_holder_nu/Slanger/Elaphe_longissima/elaphelongissima.htm

Zamenis situla
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_holder_nu/Slanger/Elaphe_situla/elaphesitula.htm

Natrix natrix
http://www.reptilia.dk/Krybdyr_vi_holder_nu/Slanger/Natrix_natrix_natrix/natrixnatrixnatrix.htm

Eto, pa koga zanima nek pogleda. Samo su im slike malo losije, pa se neke od ovih zmija stvarno lose vide. Ali, mi smo vec okacili sve njihove
slike u ovoj temi ;)

kiza
23.11.07., 22:00
Da, jos uvek sam u Africi i vracam se za manje od 2 nedelje. Nije me bilo, malo sam radio a i bio sam u White desert. Isao sam na jednu turu dzzipovima, obisao sam dve oaze, Crnu, belu pustinju, kristalnu planinu.... Mnogo je dobro bilo. Nesto neverovatno. Pazi bela pustinja. Krecnjacki kamen oblikovan milionima godina vetrom i suncem. Veliki broj spomenika. Onako nesto do sada nisam video.
Na zalost nista nisam video od reptila. Ovde je vec pocela "zima" pa ih slabo ima. Ali zato su nas u kampu posetile pustinjske lisice. Dok smo pekli meso njih nekoliko je doslo na veceru :). Pridju na dva metra. SUPER!

jura1401
19.12.07., 00:03
posto sam novi nadam se da mi necete zamjerit kaj cu dodat jednu zmiju koje nema ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ali ima u BIH ovo sam kopirao sa neta

Crna šarka (Vipera berus prester) je potpuno crna zmija. Ima vijugavu šaru koja se vidi pri određenom lomu svjetla. Naseljava planinska područja ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman.Crna šarka, pripada grupi najotrovnijih/opasnijih zmija na našim prostorima.

nenad
19.12.07., 12:31
Mnogo su lepse obojene sharke od ove. Mozes da se zeznes ako je uhvatis, jer podseca na colubridu. Inace, sharka nije bas toliko otrovna ni opasna,
otrov joj je dosta slabiji od otrova poskoka, pa se cesto serum i ne prima prilikom ujeda sharke.
Slobodno okaci i slike Hrvatskih zmija, nemam nista protiv, ima tu par vrsta kojih ovde nema. ;)

Dušan NBG
10.01.10., 22:55
Pozdrav svima,


Nov sam na sajtu, našao sam vas dok sam guglajući pokušavao da identifikujem zmiju koju sam pre par godina video kada sam bio na odsluženju vojnog roka. Nisam uspeo, kao što ni ovde u ovoj temi nisam uspeo da nađem sličnu zmiju pa vas sve molim za pomoć pošto vidim da ovde ima baš dobrih poznavaoca zmija.

Daću vam sve podatke koje imam o zmiji koju sam video:

mesto: okolina sela Donje Brijanje (ne smejte se, tako se zove stvarno), kod Leskovca
izgled staništa: obronak šume, tik uz brdo, početak livada, dosta žbunja i u neposrednoj blizini njiva
boja: gornja polovina tamno siva, skoro crna, ka stomaku posvetljava u neku pepeljasto sivu
šare: skoro da ih nema, samo svetlo žuta i vrlo tanka cik-cak šara (ništa slično onim debelim cik-cak šarama kao kod šarki nego bukvalno kao da je tankim flomasterom izvučena linija koja ide cik cak, boje recimo žutog pustinjskog peska, znači jako blaga žuta boja)

To je ono čega se jasno sećam, kao kroz maglu mi se čini da je imala možda i svetlo naranžaste cik-cak šare, ali moguće da su bile samo malo jače obojene te žute, ne sećam se tačno.

Znači gornja površina je 99% crna/tamno siva samo ima te tanke cik-cak šare.

Dužinu nisam mogao da ocenim jer sam je video kako se zavlači iz žbuna pod moju opremu (znate već kako u vojsci negde u prirodi vojnici skinu sav "višak" opreme sa sebe:)) i nazad do žbuna posle mog skoka unazad (znam da nije baš hrabro, ali šta ću, iznenadlia me je), pa ni glavu nisam uspeo da joj vidim. Tako da za dužinu nisam siguran a debljina joj je bila (prečnik) negde 3-4 cm.

Po ovim slikama najviše liči na Ribaricu (Natrix tessellata) koju prilažem, samo šare su joj se malo bolje videle, bile su tanje. Moguće da je malo drugačiji primerak te vrste, ali ipak vas molim da mi kažete ako možda po mom opisu pre mislite da je neka druga vrsta.

I da, setih se još da se nije preterano brzo kretala.

Hvala u svakom slučaju!
Pozdrav! http://www.naturephoto-cz.com/photos/others/dice-snake-tessellated-1326.jpg

nenad
10.01.10., 23:11
Pretpostavljam da je ribarica. Mogla bi da bude i smukulja (Coronella austriaca).

ACO87
11.01.10., 01:00
pa ribarice kad su dugo na suvom one dobiju tu sivu boju,bar sam ja na takve naletao.

gordond
11.01.10., 01:09
Ako je kao ova na slici, onda je N.tessellata, ali s obzirom na opis stanista, pre ce biti da je Coronella austriaca.

Oggy
11.01.10., 05:35
Mislim da je suvisno da i ja pohvalim tekstove Kize i Nenada, stvarno ste "objasnili" :) Svaka cast, i za znanje i za trud...
Ja imam samo jedno pitanje. Sta se radi u slucaju ujeda sarke/poskoka ako nije moguca klinicka pomoc? Sta se zapravo podrazumeva pod "prva pomoc"?

Znam da cete biti u fazonu da vi ionako ne bi isli u bolnicu, al za nas, obicne smrtnike, koji bi otisli a nismo u prilici, sta je najbolje da se uradi (odmah posle ujeda i kasnije prilikom oporavljanja)?

U nekoj temi ste pominjali da ne treba vezivati iznad mesta ujeda da ne bi ostalo osteceno tkivo tu, jel? Posto je ionako blag otrov pa bolje da se rasporedi, ne znam, mislim da je to neko napisao, Nenad verovatno...

Znaci jasno vam je sta me zanima, dal treba isisati otrov, staviti nesto na ranu, sta posle itd...? :)

nenad
11.01.10., 16:38
Po mogućnosti iscediti otrov iz rane. To može da bude izvodljivo. Postoje i specijalne pumpice za isisavanje otrova iz rane. Onda lagano u bolnicu. Nije neka frka. Najbolje je otići u ambulantu u prvih 6 sati.

Oggy
11.01.10., 16:50
Aha, znacu u svakom slucaju ambulanta.. A ako nisam u mogucnosti da odem nadrljo sam?

Igor Velevski
11.01.10., 16:59
Jeste, imas vremena od 7 sata da ides do bolnice! Zato se ove nase otrovnice svrstavaju u poluotrovnice! Nema mesta odakle ne bi dosao do bolnice za max 7 sata, gde bi primio prvu pomoc, zato ne treba panika, strah ili zurnja da ne bi doslo do ubrzan rad srca!

Vipera_Ammodytes
11.01.10., 20:45
ova prva fotografija sto je kiza postavio, lici mi na glavu kraljevske kobre

http://img152.imageshack.us/img152/9479/prugastismuk1sg3.jpg

:)


A moje pitanje glasi: Gdje se tacno mogu naci ti Leopard smukovi, jer mi djeluju prilicno lijepo, kao Kukuruzni smuk.. i kada su najaktivniji (godisnje doba, doba dana)? isto kao poskok recimo proljece ili..? Koliko je brz i da li ga je tesko pronaci i uhvatiti?

hvala

Igor Velevski
11.01.10., 21:20
U Makedoniji zivi leopardski smuk, nije toliko cest, ali nalazi se i to na utvrdjenim lokalitetima. Ja znam takav lokalitet i svake godine odlazem da idem tamo da ga bar fotografisem! Veoma su lepi i prosto ne mogu da verujem da jedna takva lepotica sa egzoticnim bojama zivi kod nas! Posto ove godine se pripremam da idem i na "Golem Grad" ostrvo na Prespanskom Jezeru, oticicu da potrazim i leoparda :) ! Ako ima dobrovoljaca za takvu avanturu ove godine bice mi zadovoljstvo da se dogovorimo i da zajedno idemo na takvu ekspediciju, ako ima zainteresovanih, naravno.

Dusan1992
11.01.10., 21:24
Gledao sam dokumentarac o Golemom Gradu dok sam ziveo u MK i gledao snimak i nisam mogao da verujem da ima toliko poskoka, maltene na svakom koraku. Igore ispravi me ako gresim.

nenad
11.01.10., 21:26
Jeste, liči, ali nije, ujela me je, i nije mi ništa bilo :D Stvarno imaju velike glave. Slikao sam je na brdu između Petrovca i Buljarice. (Odgovaram na konstataciju da ima glavu kao kraljevska kobra ;) )

Leopard smuk nije baš česta zmija, ali može da se nađe. Ja sam u prirodi video samo 4 komada, i svi su bili na stazi koja počinje na kraju plaže Lučice, u Petrovcu, i ide do Buljarice. Znači, ideš tom stazom, prvih par stotina metara, u šumi oko staze, u kamenjaru, na drveću, itd. Nalazio sam ih u proleće. Na toj istoj stazi možeš da nađeš i najaduma, gemonensisa i quatouorlineatu, od zmija. Čuo sam da leopard smukova ima dosta i u Baru, ali ih tamo nisam tražio. Nisu brzi, i u principu, nisu teški za hvatanje nimalo.

gordond
11.01.10., 21:47
Drugar ima jednog koga je dobio na poklon. Naravno da je wc, ali je dosta pitom. Izgleda mnogo opasnije nego sto jeste;)

nenad
11.01.10., 22:02
To su jako mirne zmije u terarijumu. I prugasti, i leopard smuk. Šteta što ih kod nas nema iz odgoja.

gordond
11.01.10., 22:07
Sa leopard smukom se nisam sretao, ali drugar kaze da mu je mirniji i od getule i od kukuruznog iako je wc. E sad, ne znam da li su inace mirnije od ove dve navedene vrste ili je to samo kod njega tako.

Igor Velevski
11.01.10., 23:02
Gledao sam dokumentarac o Golemom Gradu dok sam ziveo u MK i gledao snimak i nisam mogao da verujem da ima toliko poskoka, maltene na svakom koraku. Igore ispravi me ako gresim.

Jeste, u pravu si! Ono sto je karakteristicno za Golem Grad je to sto celokupna flora i fauna tamo je autenticna i autohtona, koja se nije mesala sa drugim jedinkama mnoooooooogo godina! Ta kolonija poskoka se vremenom izdvojila kao posebna podvrsta koja zivi samo tu. Za te poskoke moze da nesto kaze Djapo! Tamo sam video najveci poskok u mom zivotu. Nisam mogao da ga izvucem, jer kad sam bio tamo nisam imao opremu, i zato ne znam koliki je bio u duzini, ali moram reci da je bio enormno debeo (nije bilo zbog plena, jer sam video i rep). Drugo nesto sto mi je ostalo u secanju je to da sam video mnogo veliku zmiju, a rekao mi je profesor na fakultetu biologije da tamo nema smukove! Ono sto zelim je da sad idem tamo i fotografisem sve na sto naidjem!
Inace Golem Grad je nenaseljeno ostrvo koje ima arheoloske vrednosti, a ljudi (po nekoliko u godinu dana) dolaze samo na jednom mestu gde ima mala crkvica koja je jako stara (ne znam koliko). Sve ostalo nije taknuto, ima puno mahovine, krinove, dvo foja i sve to izgleda kao scenografija sume jedne bajke! Ima puno kormorana, pelikana....dole kraj jezera ima jako puno teselate, cak mozete da vidite na nekim mestima kako se preplicu stotine zmija. Zato se zove jos "Zmijsko Ostrvo". Inace ostrvo je elipsastog oblika negde 1 km x 800m i posebna lepota je to sto si "gazda ostva" od momenta dolaska do momenta odlaska sa ostrva!

Vipera_Ammodytes
12.01.10., 03:32
Jeste, liči, ali nije, ujela me je, i nije mi ništa bilo :D Stvarno imaju velike glave. Slikao sam je na brdu između Petrovca i Buljarice. (Odgovaram na konstataciju da ima glavu kao kraljevska kobra ;) )

Leopard smuk nije baš česta zmija, ali može da se nađe. Ja sam u prirodi video samo 4 komada, i svi su bili na stazi koja počinje na kraju plaže Lučice, u Petrovcu, i ide do Buljarice. Znači, ideš tom stazom, prvih par stotina metara, u šumi oko staze, u kamenjaru, na drveću, itd. Nalazio sam ih u proleće. Na toj istoj stazi možeš da nađeš i najaduma, gemonensisa i quatouorlineatu, od zmija. Čuo sam da leopard smukova ima dosta i u Baru, ali ih tamo nisam tražio. Nisu brzi, i u principu, nisu teški za hvatanje nimalo.

hvala puno na detaljnim informacijama.. Ova zmija je pod "Must see" naredno proljece :)

nenad
12.01.10., 03:36
Nema na čemu. Srećno u lovu, ali najbolje je ne donositi te zmije kući, nego ih ostaviti u prirodi. Ionako su sve ređe :(

Igor Velevski
12.01.10., 18:15
Nema na čemu. Srećno u lovu, ali najbolje je ne donositi te zmije kući, nego ih ostaviti u prirodi. Ionako su sve ređe :(

Tako je.....uhvatite je, fotografirajte i pustite, a fotke nosite kuci i naravno okacite ovde na forumu :)

Vipera_Ammodytes
12.01.10., 19:40
pa da.. ja to da fotografisem.. sjecate se da meni moji ne daju da drzim kuci zmiju, inace bi bila puna zmija i gustera :)

nenad
12.01.10., 21:00
Evo par sličica. Slikano početkom maja 2006. U pitanju je više primeraka, ali su svi istih dužina, i iste morfe. Prugastu morfu nisam nikad video uživo.

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/075---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/096---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/098---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/099---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/100---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/106---ZAMENIS-SITULA.jpg

nenad
12.01.10., 21:03
I još par...

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/107---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/108---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/113---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/145---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/155---ZAMENIS-SITULA.jpg

http://i402.photobucket.com/albums/pp105/nenad79/186---ZAMENIS-SITULA.jpg

Na predzadnjoj slici se lepo vidi i stanište. Traži ih i na zemlji i na drveću.

Chobi
12.01.10., 23:59
Niko ih jos nije pokupio iz prirode i poceo da ih razmnozava??

terarista
13.01.10., 00:11
Niko ih jos nije pokupio iz prirode i poceo da ih razmnozava??

Jeste, ali ne kod nas. :( Na sreću (i na žalost)

Btw. odlične slike, zaista prelepa zmija, jedna od mojih omiljenih. Nekako mi kukuruzni smuk dođe kao plagijat kad vidim situlu. :D

nenad
13.01.10., 00:24
Pa i meni je situla lepša. Mogu da se nađu i inostranstvu, ali mislim da baš i nisu jeftine. Po meni, ovo je najlepša evropska zmija. Moguće da je ređa od drugih zmija zbog jarke boje. Tako je često na meti ljudi, koji je mešaju sa šarkom. U Crnoj Gori na moru nema šarki, ali ipak meštani kad vide situlu kažu da je to šarka, i često je ubijaju.

Igor Velevski
13.01.10., 01:19
Jeste skuplji su i dobijeni su cak i morfove! To ti je bre Bozja lepota!

Vipera_Ammodytes
13.01.10., 13:16
uh prelijepa zmija.. stvarno cudno da postoji ovakva zmija u CG, nisam to znao ;)

terarista
13.01.10., 15:08
Pa i meni je situla lepša. Mogu da se nađu i inostranstvu, ali mislim da baš i nisu jeftine. Po meni, ovo je najlepša evropska zmija. Moguće da je ređa od drugih zmija zbog jarke boje. Tako je često na meti ljudi, koji je mešaju sa šarkom. U Crnoj Gori na moru nema šarki, ali ipak meštani kad vide situlu kažu da je to šarka, i često je ubijaju.


Potpuno se slažem, situla je isto moj br.1. :)

U prilog ovoj temi (zmije srbije (i CG :)), jedan od važnih razloga da se životinje NE uzimaju iz prirode (i ne ubijaju!) je i taj što i situla i prugasti smuk pokazuju trend pada populacije. Situla se, doduše, formalno drži kao stabilna, ali je pad broja jedinki primećen u Albaniji, dok je prugasti smuk i zvanično u padu.

Inače, na mapi na adresi http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/61444/0/rangemap se vidi da situla (teoretski, moooožda) može da se pronađe i na samom jugu Srbije, a nekako mi je najbolji kandidat za to baš dolina reke Pčinje u kojoj su pronađeni i šilac i prugasti smuk - kako bi to bila dobra vest!

Što se cena tiče, baš na spominjanom reptilia.dk (http://www.reptilia.dk/salg/tilsalg.htm) sajtu stoji stari oglas od pre par godina za situlu iz odgoja, cena 1000 danskih kruna (oko 135 EUR); verujem da se ništa bitno po pitanju vrednosti nije promenilo, ko ima sreće i naleti na neku situlu iz odgoja, neka bude spreman da izdvoji 150€ bar. Ja sam ih tu i tamo viđao po EU oglasima, koliko me sećanje služi, cene su bile baš tu oko 150€. Na USA sajtovima, cene su (valjda se dobro sećam) oko 350 USD, uglavnom WC, jer ipak je leopard smuk za njih egzotika.

A na adresi http://www.kingsnake.com/leopardsnake/ mogu da se vide i pretpostavljeni i registrovani varijeteti, jer situla je ipak još uvek veoma retka u zarobljeništvu da bi moglo da se govori o morfovima. :) Mada, potencijal je tu, ali što se mene tiče, majka priroda je "sastavila" već dovoljno lepu zmiju da bi mi eventualni morfovi bili zanimljivi. :) Sam sajt nije previše zanimljiv, jer su uglavnom prikazani nepostojeći morfovi (analogija sa kukuruznim smukovima je napravljena), ali sadrži par korisnih informacija.

P.S. Uhh, raspisah se u pogrešnoj temi, a dok se ne dokaže drugačije, situla nije SR zmija. :) Slobodno obrišite / premestite poruku, izvinjavam se. :(

nenad
13.01.10., 15:24
Iako je na mapi predstavljeno da nastanjuje sve ove oblasti, to ne mora ništa da znači. Jer je na mnogim mestima tako retka da je to sve zanemarljivo. Biolozi stalno idu u dolinu Pčinje i proučavaju njenu faunu. Nisu pronašli nikad tamo situlu, i koliko se sećam pričao sam pre nekog vremena sa nekim stručnjakom, koji mi je rekao da je praktično nemoguće da je tamo ima. Pretpostavljam da je u tim oblastima blizu doline Pčinje, gde je ima (koje su prikazane na mapi) izuzetno retka, ili je tamo više i nema.

Što se tiče morfi, u prirodi postoje dve morfe, ova sa sedlima, i prugasta. Ja sam u literaturi nalazio da je zastupljenost ovih morfi 50:50, ali ne verujem nešto, jer s kim god da sam pričao, svi su nalazili samo ove sa sedlima.

terarista
13.01.10., 15:45
Iako je na mapi predstavljeno da nastanjuje sve ove oblasti, to ne mora ništa da znači. Jer je na mnogim mestima tako retka da je to sve zanemarljivo. Biolozi stalno idu u dolinu Pčinje i proučavaju njenu faunu. Nisu pronašli nikad tamo situlu, i koliko se sećam pričao sam pre nekog vremena sa nekim stručnjakom, koji mi je rekao da je praktično nemoguće da je tamo ima. Pretpostavljam da je u tim oblastima blizu doline Pčinje, gde je ima (koje su prikazane na mapi) izuzetno retka, ili je tamo više i nema.

Što se tiče morfi, u prirodi postoje dve morfe, ova sa sedlima, i prugasta. Ja sam u literaturi nalazio da je zastupljenost ovih morfi 50:50, ali ne verujem nešto, jer s kim god da sam pričao, svi su nalazili samo ove sa sedlima.

Naravno, oblast je više informativna (ja ne verujem ni da je ima na potezu severne Makedonije, blizu Kosova, iako je ucrtana na mapi), stavio sam sliku više kao orijentir, pošto vidim da je bilo par postova u kojima je pokazano interesovanje za situlu, pa reko da dam malo podataka koji nisu bili na forumu (ili ih ja bar nisam video). :D

Što se tiče Pčinje, skoro sigurno je nema, mnogo je to sve udaljeno od staništa gde uobičajeno živi, ali kao što sam i napisao - ja samo navijam da je nekako pronađu! Neka se nekako "dovuče" iz Makedonije! :) Nemojte zbog toga da me ubijete! :eek: :D :D Bilo bi super da baš situla bude 11 vrsta zmije Srbije!

Za morfe si takođe u pravu, te prugaste sam ja isključivo viđao na herping izveštajima iz Grčke, a kao i ti, ne znam nikog ko je uspeo da je vidi u prirodi. :)

nenad
13.01.10., 16:00
Pa i ja navijam, naravno. Samo mnogo je lakše naći i situlu i najaduma i quatuorlineatu u CG na moru, nego u Pčinji.

Igor Velevski
14.01.10., 02:08
Kad smo vec spomenuli situlu evo CB lepotice:

http://i47.tinypic.com/2enyck6.jpg

Pogledajte koju lepu glavu ima:

http://i47.tinypic.com/e9tgdj.jpg

http://i46.tinypic.com/5kil5k.jpg

http://i45.tinypic.com/eivc6d.jpg

nenad
14.01.10., 03:57
Rećiću vam samo da je u prirodi lepša :D

nenad
14.01.10., 14:21
Tema iseckana, dogovaranje o CG terenu možete videti ovde...
http://www.teraristika.org/forum/showthread.php?p=110162#post110162

paja_gajic
01.03.10., 14:54
Kako da nabavim domace zmije - Prugastog smuka , Shilca i Leopard smuka.

nenad
01.03.10., 15:07
Zasad nikako. Niko ih ne razmnožava ovde, pa ih nema iz odgoja. A niko ti ovde neće preporučiti da ih uzmeš iz prirode, jer su sve tri vrste zaštićene.

paja_gajic
01.03.10., 16:34
HVALA ,,,,,,,,

nenad
01.03.10., 16:47
U inostranstvu mogu da se nabave leopard i prugasti iz odgoja. Ali nisam siguran baš koliko lako bi mogli da se nabave, a nisu ni jeftini. Šilac jede uglavnom samo guštere, pa se izuzetno retko čuva.

paja_gajic
01.03.10., 20:53
Hvala jos jednom. kad si tako O.K. imam jos jedno pitanje dali imas kalifornijsku prstenastu zmijui posto je ?

nenad
01.03.10., 20:56
Imam jednu i nije na prodaju ;)
Pregladaj Ponudu u Malim oglasima, ili postavi temu u Potražnji ;)

paja_gajic
01.03.10., 21:01
O.K. Hvala ja sam novi ovde pa neznam ko je ko, mislio sam da imas na prodaju neke vrsta,ja imam Burmanca kukuruznu i par vrsta domacih zmije a hocu jos nekoliko vrsta da prosirim moj mali zoo.

paja_gajic
03.03.10., 00:04
Pozz.planiram da nabavim duginu bou-kolumbijku.dali mozes to jes dali si raspolozen da mi posaljes nesto vise o njo? HVALA.

nenad
03.03.10., 00:08
Nisam nikad čuvao dugine boe, tako da ne mogu ništa da pišem iz prve ruke. Ima dosta članova koji ih čuvaju, i već su pisali, pa pregledaj malo stare teme. Ako imaš neka pitanja, otvori posebnu temu, ovo je tema Zmije Srbije, i u njoj nećemo razgovarati o boama ;)

paja_gajic
03.03.10., 00:11
O.K. Hvala

Ana BG
28.10.10., 11:58
Zdravo svima,
Interesuje me,posto sam pokusala da identifikujem zmiju na netu,o kojoj sam cula dosta od ljudi u selu, region suva planina, duga crna, debela zmija sa crvenkastim repom. Da li znate mozda koja bi mogla biti,inace otrovnica je.
P.S da nisu seoske price i gluposti vec iskustva ljudi koji zive u planini.

gordond
28.10.10., 12:27
Ako je duga crna onda je to najverovatnije Zameniss longisimus (Elaphe longissima) ili Eskulapov smuk. Inace nije otrovnica;) Nase otrovnice su male do 80ak cm i zdepaste, sa karakteristicnom cik-cak sarom na ledjima i mogu se pomesati samo sa jednom zmijom (Coronella austriaca-smukulja) i to ako se ne vidi dobro.

nenad
28.10.10., 14:30
Da, smuk definitivno, ima ih više vrsta. Inače, sve priče koje čuješ o zmijama su preuveličane, ne zato što ljudi lažu (nekad i zbgo toga), nego zato što su u strahu jednostavno velike oči. Ako su videli zmiju od 1,5m, njihov mozak će registrovati da je imala 3m. Ako je zmija bila debela 3 prsta, oni će upamtiti da je bila debela kao ruka. Ako ima bilo kakvu šaru, odmah je šarka, itd. Veruj mi gde god da sam išao, na koji god teren, naslušao sam se ovakvih priča, i totalno oguglao na to. Oni jednostavno veruju u to. A, u tvom slučaju veruju da je taj smuk otrovan, iako nije ;)

Muffy
28.10.10., 16:14
Da li kod nas bilo gde u Srbiji postoji neka zuta zmija?

Moji drugovi tvrde da su videli zutu zmiju na Zdrebanu (jedno brdo ovde u Gm-u) ...

nenad
28.10.10., 16:29
Postoje žuti poskoci. Eskulapov smuk takođe može da bude svetlo braon, što mu dođe skoro kao žuto. Opet je to u pitanju sigurno. Treća zmija koja je, da kažemo, žuta, je prugasti smuk, koji živi samo u dolini Pčinje, na granici sa Makedonijom, tako da to nije sigurno.

Muffy
28.10.10., 16:33
Znaci mozda nisu lagali...:lol:
Hvala Nenade... :)

nenad
28.10.10., 16:47
Pa, sad, ima raznih nijansi žute :D Zlatno žuta ovde baš i ne postoji. Ali svetlo braon, je skoro žuto, kao što pomenuh, pa kad je obasja sunčev zrak, može da izgleda baš žuta ;)
Kad sam bio klinac, sa nekih 13 godina, sam bio na Ceru, i tražio herpetofaunu po šumama i livadama. Tada sam video skroz šarenu zmiju, koja je prošla blizu mene i nestala u žbunju. Lepo sam je video, ali nisam znao koja je vrsta. Par godina kasnije video sam prvi put sliku leopard smuka (Zamenis situla), i bio sam ubeđen da sam baš to video. Izgledao je apsolutno isto kao zmija sa Cera, bar kako sam je ja zapamtio. E, sad, na Ceru, ni u blizini, definitvno nema leopard smuka, i nemoguće je da sam to video. Ali, moj mozak je tako upamtio :D E, to je i ovde slučaj. To se stalno dešava, čovek vidi drečavo zelenu zmiju kod nas, pa te posle ubeđuje da si ti lud, i da ti umišljaš da sve znaš, pošto je on to sigurno video, ili plavu zmiju sa zvezdicama (da, i to sam čuo), i kao ispade da su to neke nove vrste :D To su sve besmislice. Dobro se zna šta tačno po Srbiji živi od zmija, jedino mesto gde su otkrivane za Srbiju nesvakidašnje vrste, mediteranske, je Pčinja, o čemu je već bilo reči.

Sad mi pade na pamet još jedna priča. Radilii su neko istraživanje na jezeru Loh Nes. Doveli su grupu turista i vodič im je pričao o jezeru, dok su stajali na obali. Prethodno je bio pripremljen mehanizam koji će iz vode izbaciti neki balvan, najobičniji, i posle desetak sekundi ga vratiti ponovo u vodu. Svi su turisti zabezeknuto posmatrali balvan, koji im je bio relativno blizu, i u njemu su videli čudovište iz jezera. Zamolili su ih da nacrtaju šta su videli, i svi su uredno nacrtali dinosaurusa iz Loh Nesa, odnosno, onako kako se obično crta i predstavlja to biće. Svi su bili sigurni da su videli malu glavu na dugačkom vratu, peraja i slično.. A, onda su im pokazali šta su zapravo videli. Turisti su bili šokirani. Niko od njih nije lagao, jednostavno, svi su bili ubeđeni da su videli čudovište. Jako je slična stvar i sa zmijama ;)

Muffy
28.10.10., 17:09
Ma verovatno je ta braonkasta zmija, tesko da je neka druga... :D
A kazu da su je videli na drvetu... :)

Ali zmija sa zvezdicama...zanimljivo... :)

A gledao sam i ja to sa turistima...posle su ispitivali neke turiste i moram da priznam da je bilo nekoliko njih koji su rekli da je to sigurno bilo samo neko drvo, a neki su rekli samo da ne znaju sta je...ali je ipak imalo dosta njih koji su se ispalili i tvrdili da je to bilo cudoviste... :lol:

P.S. A cuo sam za neko mesto gde se svake godine pojavljuju razne zmije, kazu da izlaze iz svake pukotine, svuda ih ima...ne mogu da se setim tacno tog mesta, ali...ko zna, mozda je istina... :)

nenad
28.10.10., 17:16
Gledali smo istu emisiju ;)
Nego, da, ima takvih mesta gde se svake godine pojavljuje veliki broj zmija. Naši smukovi spavaju zimski san u grupama. I kad na proleće napuste hibernakulum, mogu se videti na gomilama. Tu zna da bude i par vrsta smukova, belouške i ribarice, ako negde blizu ima vode, a negde i vipere sa njima.

Muffy
28.10.10., 17:21
Gledali smo istu emisiju ;)
Nego, da, ima takvih mesta gde se svake godine pojavljuje veliki broj zmija. Naši smukovi spavaju zimski san u grupama. I kad na proleće napuste hibernakulum, mogu se videti na gomilama. Tu zna da bude i par vrsta smukova, belouške i ribarice, ako negde blizu ima vode, a negde i vipere sa njima.
Da :)
Tako nesto, ali sam cuo da je nesto posebno sa ovim mestom...kao izlaze mnoge vrste koje su do tada bile nepoznate, i izadje ih bas dosta, svuda po kucama idu...
Joj, ima neki link sa tim, probacu da nadjem... :icon_salut:
mada je verovatno u pitanju to sa zimskim snom :D

nenad
28.10.10., 17:48
E, o tome i pričam, "mnoge vrste koje su do tada bile nepoznate". Kome nepoznate? Meštanima? To što su njima nepoznate, ne znači da su i poznavaocima nepoznate ;)
Pre par godina sam nekoj ženi u CG, i njenim dvema ćerkama, pokazao leopard smuka. Iako žive tamo gde ima tih smukova, nikad nisu videle tu zmiju. Da im nisam objasnio šta je to, i da su je same videle verovatno bi to bila još jedna od onih priča da su nam Amerikanci ubacili u zemlju jaja jako otrovnih zmija, da nas upropaste. To sam čuo sto puta :D Takođe sam jednom drugu iz Petrovca, koji stalno obilazi planine i brda tamo, to mu je hobi, pokazao šilca i prugastog smuka. To su za njega bile nove zmije, nikad ih nije video. Bar se ne seća da ih je video. Dakle, zaključak je da su to uobičajene zmije, koje se mogu očekivati u tim krajevima, a to što su meštanima nepoznate, to je samo njihov problem ;)

Muffy
28.10.10., 18:00
E, o tome i pričam, "mnoge vrste koje su do tada bile nepoznate". Kome nepoznate? Meštanima? To što su njima nepoznate, ne znači da su i poznavaocima nepoznate ;)
Pre par godina sam nekoj ženi u CG, i njenim dvema ćerkama, pokazao leopard smuka. Iako žive tamo gde ima tih smukova, nikad nisu videle tu zmiju. Da im nisam objasnio šta je to, i da su je same videle verovatno bi to bila još jedna od onih priča da su nam Amerikanci ubacili u zemlju jaja jako otrovnih zmija, da nas upropaste. To sam čuo sto puta :D Takođe sam jednom drugu iz Petrovca, koji stalno obilazi planine i brda tamo, to mu je hobi, pokazao šilca i prugastog smuka. To su za njega bile nove zmije, nikad ih nije video. Bar se ne seća da ih je video. Dakle, zaključak je da su to uobičajene zmije, koje se mogu očekivati u tim krajevima, a to što su meštanima nepoznate, to je samo njihov problem ;)
To je sigurno u pitanju, a i video sam ovde da novine uglavnom lazu tako da su te "nepoznate" zmije ustvari one koje si ti malopre nabrojao, al' ih mestani ne prepoznaju...:)
A kako ti navatas te zmije u divljini? :)
Ja sam kod mene uspeo naci samo sarku, belousku i poskoka...mada ne znam ni da li ima jos neka vrsta ovde...mozda smuk:D
A i nije mi jasno kako tako ljudi nikad ne vide te zmije koje zive u njihovim krajevima... :/

nenad
28.10.10., 18:10
Evo, odmah ću ti reći da u Gornjem Milanovcu nisi mogao da nađeš šarku ;) Pisali smo već o tome koliko je šarka retka zmija kod nas, i koliko je ljudi brkaju sa Coronella austriaca i Natrix tessellata ;)

A što se tiče toga kako ih ja nalazim, i zašto ljudi neke vrste ne viđaju.. pa i ne nalazim ih baš uvek. Recimo, bio sam pre par meseci, 5 dana u nekom selu, u Pljevljima, gde je svuda samo kamenjar i žbunje, kamene ograde, napuštene kuće, jednom rečju, idealno stanište za zmije. I nisam video nijednu zmiju. Prevrnuo sam svaki drugi kamen, ali ništa. Baš ništa. Imaš takve dane na terenu, a imaš i terene gde nađeš 10 i više zmija tokom jednog dana ;) Na to se vremenom navikneš i ne nervira te. Ja na terene idem poslednjih 7 ili 8 godina, aktivno, a išao sam i kao klinac, ali tada sam znao tek par vrsta da razlikujem, i nisam smeo baš sve da lovim.

Muffy
28.10.10., 22:37
Znam da je retka, ali sam jednom bio ubedjen da sam naleteo na sarku, izgleda da sam pogresio...i hvala za "Coronella austriaca" na krstarici neka devojka postavila sliku neke zmije i pita koja je, a ispod svi pisu sarka, a ja ne mogu da se setim naziva ove zmije pa da ga 'ebes... :lol:

Ja sad samo na belouske nalecem sto je i dobro s' obzirom da ih ni ne trazim u poslednje vreme...ranije mi je bilo zanimljivo traziti ih i nagadjati sa drugovima koja je koja zmija...:)
Kao klinac bio opsednut njima, svakog dana sam isao da ih nalazim..a zelja mi je da jednom nadjem bas bas malu zmiju... ::D

Vipera_Ammodytes
30.10.10., 21:24
Da li poskoka ima u primorskim gradovima Crne Gore (bas gradovima?). Neki se kunu da si vidjeli BAS poskoka, ali ja opet mislim da samo umisljaju, da je to bio recimo leopard smuk, ili sta li vec..

nenad
30.10.10., 22:48
Ima ih u primorskim gradovima. Kako gde.

Stenly
06.05.11., 00:41
Vozim cesto bicikl na relacijama od nekih 50 do 100 km po drumu-asfaltu, i bas pre neki dan kada je bilo malo sunca, na putu sam sreo jedno 6-7 pregazenih zmija! Stalno srecem zmije na putu sve do novembra a pocnem negde od kraja februara kada je lepo vreme i od tada ih vec vidjam, opet na drumu verujte!
E sada uglavnom smukove!

Bas pre neki dan sto napisah, sretoh 7-8, nazalost sve pregazeno! Jedan smuk je sigurno bio do 1,2m, i bas debeo, ali isto pregazen!

Jedino jednu zmijicu sam video koja je izlazila na put, ali sam je usmerio tockom da se vrati u travu, tj zemlju pored puta...

Sreo sam i jednu, takodje malu zmiju, opet pregazenu, ali ne znam koja je vrsta!
Zbog toga i pisem post!
Glava joj je crna, a ona nekako siva i ima crne sarice! Izasla je na put, sa one strane gde ima nekog potoka ili recice, pa reko da nije neka sto zivi blizu vode, i tako...Uslikao sam je telefonom, pa dok ne prebacim sliku (nemam blutut-dok nabavim), eto bar jedan opis, mozda Vam pomogne! Dakle crna glava, sivo crevo i po njemu crne sare, toliko mogu da Vam docaram izgled...a zelim da znam koja je i da li je otrovnica?!

I jedno pitanje? Jer su kod nas u Srbiji, samo Sarka, Poskok i Sragan otrovnice?
Cesto na putu sretnem neke cudne za mene vrste koje ne lice na obicnog, da kazem sivog smuka, pa cesto pomislim da je neka otrovnica, ili gresim?

Na smukove sam se navikao i to na sve velicine po drumu, i broj! Ponekad ih sretnem i po dve-tri na 3-4 metara na drumu, verovatno u vreme parenja, jer se to desava uvek ovako u Aprilu, Maju, posle ih ima, ali manje, ali opet ima...

Toliko, nadam se da ste nesto shvatili, sta je pisac hteo da keze:) A gledam da postavim uskoro i sliku pomenute, koju je cak mozda i moja majka prepolovila prilikom okopavanja baste (mislim na istu vrstu zmije).

Ove na drumu kada se pregaze, uglavnom stradaju na repu, glave su vrh, sve se vidi, ali se ne pomeraju, nastradale...

nenad
06.05.11., 01:51
To što si opisao, verovatno je ribarica (Natrix tessellata) ili smukulja (Coronella austriaca) ;) Nisu otrovne. Neke vrste mogu prilično da variraju, tako da kad vidiš morfu koju nisi viđao ranije, možeš pomisliti da se radi o drugoj vrsti ;)
I, u Srbiji su samo poskok, šarka i šargan otrovne zmije, kako si i napisao.

Stenly
07.05.11., 04:17
Hvala Neso na odgovoru!

Ja sam odmah guglao latinske nazive koje si postavio, i posto sam totalni laik, meni ispadose sve iste:mad:.

Mada ima verovatno i gresaka na google, na primer na naziv za smuk koji si postavio izlaze i neke slike zmija koje bas lice na sarku, sa onom sarom na sredini...:confused:.

Ali, bice sve OK kada prebacim sa telefona sliku, pa je postavim ovde! Nadam se uskoro...

Jadni ovi veliki smukovi sto ih srecem po putu, stvarno mnogo dobri i lepi, i veliki primerci stradaju po putevima! Kao sto napisah, rep strada, a onda 80% tela sa glavom je kao da nije bilo gazenja, ali ipak vise ne mrda...:(

Jer ima Šarki po Srbiji u svakom delu Srbije ili ne, mislim da sam jednom video i sarku na putu, mada mozda gresim, ne mogu da budem siguran...i to u ravnici...okolo samo bila polja, suncokret i žitarice neke i slično, ali ravnica...

nenad
07.05.11., 09:25
Šarke u Srbiji uglavnom samo na visokim nadmorskim visinama, prilično su retke. Vidi samo da postaviš sliku, pa ćemo ti reći šta je u pitanju ;)
A što se tiče zgaženih životinja, to je veliki problem. Zmije ne umeju na ravnoj podlozi da se kreću podjednako aktivno kao na neravnoj, zato ne umeju baš da se sklone od saobraćaja. Nekad se samo popnu na asfalt, kako bi se ugrejale, pa onda postaju laka žrtva automobila. A naš narod jedva čeka da zgazi kolima neku zmiju, jer su sve otrovne i smrtosne, i ne treba ni da žive, naravno. Eto, baš sam skoro saznao da na Trešnji, iza Avale, meštani ubijaju kornjače u jezeru, jer im jedu ribu, kako kažu. I ta populacija barske kornjače na Trešnji ubrzano nestaje zbog toga.

jah
07.05.11., 13:48
Koja je ovo zmija, da nije mozda smukulja?
http://s1.postimage.org/1imi849vo/210371_219636501380563_100000026454563_936837_17.j pg (http://postimage.org/image/1imi849vo/)
Komso mi nasao tu malu zmiju blizu njegove firme....
ja mislim da kod nas u kraju nema ovakvih zmija... :)

nenad
07.05.11., 15:46
To je smukulja - Coronella austriaca.

Stenly
08.05.11., 05:59
Šarke u Srbiji uglavnom samo na visokim nadmorskim visinama, prilično su retke...

A ove druge dve otrovnice u nas, Sargan i Poskok?

Dragan Gacic
08.05.11., 13:33
procitaj kompletnu temu... imas fantasticno objasnjeno staniste, nacin zivota, sam izgled svih vrsta zmija koje zive u srbiji...tema koju su fantasticno obradili kiza i nenad, a inace sargana ima na visokim planinama kosova i metohije dok je poskok sire rasprostranjen i cesci mnogo od prve dve napomenute, ima ga naravno samo juzno od save i dunava sto se srbije tice...

Stenly
08.05.11., 17:51
Citao...au poskok je opasan...

Dragan Gacic
08.05.11., 19:42
zavisi kako gledas na to... ali sigurno da je najopasnija nasa zmija... mnogo zivotinje su opasne na koje ne obracamo paznju a mnogo vise neprilika nanesu coveku nego zmije...

Stenly
08.05.11., 23:16
OK, slazem se, ali je nezgodno sto cesto te zmija iznenadi i tad je kasno, a ti nisi imao nameru niti da joj pridjes niti ugrozis! Jer ujedi uglavnom dodju tako, a ne kada ih neko goni ili slicno, dakle faktor izneneadjenja i brzine je na njenoj strani, i cesto se nemozes braniti...a od ostalih da kazem divljih zivotinja, tipa medved, vuk, svinja nekako pre mozes da se pripremis za reagovati, sakriti i slicno...

Otrov, je otrov...

Dragan Gacic
08.05.11., 23:28
opet zavisi, najcesce zmije beze od prisustva coveka, mada desi se da covek nagazi pored i sl, mada je i to retko, a sa ostale zivotinje mislio sam npr na to da godisnje mnogo ljudi nastrada i ima povrede od pasa lutalica npr, za koje niko nece reci aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa, a na pomen zmije neki ljudi izgovore aaaaaa mnogo duze od ovog :)


opet zavisi, najcesce zmije beze od prisustva coveka, mada desi se da covek nagazi pored i sl, mada je i to retko, a sa ostale zivotinje mislio sam npr na to da godisnje mnogo ljudi nastrada i ima povrede od pasa lutalica npr, za koje niko nece reci aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa, a na pomen zmije neki ljudi izgovore aaaaaa mnogo duze od ovog :)
ocu reci da je mala verovatnoca da tek tako nastradas od otrovne zmije u srbiji, i mi moramo imati na umu da smo mi na njihovoj teritoriji a ne one na nasoj, i jedno je sigurno prekrasne suuuuu...

nenad
09.05.11., 01:02
od ostalih da kazem divljih zivotinja, tipa medved, vuk, svinja nekako pre mozes da se pripremis za reagovati, sakriti i slicno...

Otrov, je otrov...

Otrov je otrov, ali postoji jedan divan izum, u upotrebi već mnogo decenija i u našoj zemlji, koji se zove protivotrov. Što se tiče sakrivanja od medveda, koje si pomenuo, ili divlje svinje, pa ne bih ti savetovao da pokušaš da se spašavaš skrivanjem od ove dve životinje, ako te slučajno napadnu negde u prirodi. Dobro je poznata stvar da od medveda praktično ne možeš da pobegneš, osim ako ne trčiš nizbrdo, kad imaš neke šanse da se spasiš.

Napisao sam više puta na ovom forumu da posle ujeda poskoka, je najbolje javiti se u prvih 6h u zdravstvenu ustanovu. Znači, poskok te ujede, a ti imaš 6h da odeš kod lekara i da sve bude ok. U većini slučajeva možeš da odeš kod lekara i posle 24h i da bude sve ok, samo će ti trebati malo više vremena da se oporaviš. A ako te napadne medved ili divlja svinja, teško da ćeš moći posle 6h da odeš kod lekara. Možda u delovima. ;) Opet ću reći da je smrtnost od poskoka 5-8%, što je mala smrtnost. Ljudi obično misle da je svaki ujed koban, i da teško možeš da se spasiš. Da, svi smo čuli za Nišliju koga je ubio poskok pre par dana. Ali stoji i ta činjenica da je tek posle dva dana otišao kod lekara. E, pa, narodna medicina ne leči ujed zmija, uprkos opšteprihvaćenom verovanju. Može da ublaži propratne efekte, ali ne i da izleči čoveka. Ako je čovek dobio malu količinu otrova, sa kojom će se organizam sam izboriti, onda se izlečio svojim imunim sistemom. A ako mu seoski vrač da neku travku ili nešto slično, pa ublaži bol i neke druge efekte, ne znači da ga je ta travka izlečila. Daleko od toga. E, pa, da je taj čovek otišao ranije u bolnicu, verovatno bi preživeo. Zaključak na kraju je da poskok jeste najotrovnija evropska zmija, ako zanemarimo Macrovipere u Grčkoj, koje žive samo na par malih ostrva, ali stoji i to da se ujed poskoka jako uspešno leči, ako čovek ima makar nekoliko sivih ćelija u funkciji, pa odluči da ode na vreme u zdravstvenu ustanovu, a ne posle dva dana.

Stenly
09.05.11., 04:18
Neso i Drgagan, sve stoji sto napisaste taman posla, mislio sam samo na iznenadjujuci efekat, mada to moze da te snadje i sa drugim zivotinjama, i to je OK, ali po meni mozda zmija ima bolju kamuflazu od ostalih...
Cinimi se da je neko uslikao Poskoka kod Stola, to je jedna planicina kod Bora, u stvari vise kamenjar, sto joj bas i odgovara, a nadjoh na flickr.com ili panoramio, kako je uslikan na putu Valjevo-Loznica kako prelazi, sto je opet OK, jer ih u tim krajevim ima u Srbiji koliko googlah, pored onog ustaljenog misljenja, dole juzno od dveju reka koje teku kroz BGD!

Mozda ima kvarnih ljudi s otrovom, pa kad ga ujede Poskok, Poskok se otruje i umre, a coveku nista :)

nenad
09.05.11., 11:04
Da, to je kraj u kom ima poskoka. Ovde samo pokušavamo da razbijemo tu famu o preterano opasnim zmijama-ubicama i slično, u koju su ljudi lako u stanju da poveruju. Ta priča stoji za neke druge kontinente, ali za Evropu, sigurno ne. Kad bi se ljudi u Srbiji sretali sa medvedima onoliko često koliko se sreću sa poskocima, brojnost bi nam drastično opala :D

Dragan Gacic
09.05.11., 12:23
upravo to, ne treba dramiti oko zmija, treba imati strahopostovanje ali ne ubiti sve sto gmize i puzi.. u ocima nasih ljudi svaka zmija je ubica i treba je umlatiti oma na mestu... samo pokusavamo da koliko toliko zastitimo ova divna bica, samo se plasim da onih "drugih" ima vise :(

MrFuzzums
09.05.11., 13:07
Dramljenje oko zmija sada je klasicno skretanje paznje nacije sa bitnih problema, slicno je bilo i sa svinjskim gripom. Zmije u svetu ukupno godisnje ubiju(zavisno od organizacije koja broji slucajeve) 20000-100000 ljudi i od ovoga najveci broj(70%) u Africi gde nemaju bas protivotrove. U Evropi je u zadnjih 30 godina 7 smrtnih slucajeva zabelezeno. A kod nas ovo u Nisu je prvi posle dugog dugog niza godina, evo i pregled po evropi iz razlicitih zavoda

http://www.vipersgarden.at/bite.php

Nemojte se bojati zmija, ljudi su stoka. :D

Dragan Gacic
09.05.11., 13:19
fantasticna tabela, gde se lepo moze videti "opasnost" nasih zmija...

Kokica
16.05.11., 17:23
Smukulja
Coronella austriaca mi smo nasli tu zmiju, i jako je mala ,ima oko 20-30 cm, i sad nas interesuje sa cime da pocnemo da je hranimo?glava joj je velicine nokta na malom prstu i sad neznamo sta bi mogla da proguta...procitali smo sta jede ali cini nam se da je sve dosta veliko za njena usta... :)?

NecrovoX
16.05.11., 17:49
Pustite je tamo gde ste je našli ili ako je to negde u gradu odnesite je na periferiju i gotovo. Ako vas zanima držanje zmija za svega par desetina eura imate zmije iz odgoja koje jedu miševe bez problema, nemaju parazita i neće preživljavati stres lišavanja slobode koji vi trenutno pružate tom malo zmijurku.
Ovo je savet koji će vam mnogi ovde ponuditi.

Dragan Gacic
16.05.11., 22:41
svi ce vam reci da zmije iz prirode ostaju tamo, a da se zmije iz odgoja drze u zatocenistvu jer su na to navikle, tako da eto i ja ponavljam...niste nista lose ucinili, samo ta zmija je rodjena da bi bila u prirodi :)

Kokica
19.05.11., 21:35
hvala na vasem misljenju ali sve to sama znam, mada smatram da nijedna vrsta nije rodjena da bude u zatocenistvu, cak smatram da pet shopovi cine vece stete jer mnoge vrste zivotinja odvajaju od prirode i njihovog stanista i stavljaju ih u prodaju, a nijedan zivot nije za prodaju. :) Tako da bih bila zahvalna da mi date savet u vezi ishrane dok je zmija mala...Ubacila sam misa i sad je vec drugi dan kako se nista ne desava, tj nije ga pojela...hoce li jesti povece insekte?

Bojana
19.05.11., 21:43
Pusti tu zmiju u prirodu kad već misliš da ne treba zarobljavati životinje. U prirodi će ona sama naći šta će da jede, a ti uzmi sebi neku CB zmiju.
Kakvog si miša ubacila? Možda neće jesti ništa pošto je za nju prevelik stres to što si je zarobila...

Pozdrav!

Kokica
19.05.11., 22:00
mlada je , ubacila sam malog skocimisha...treba mi samo savet...

Dragan Gacic
19.05.11., 23:07
ne znam koliko ce se ona navici na takav zivot, mozes probati sa butom od misa, pinkija, ne bitno, ali generalno to je wc zivotinja, ne znam kako ce to uspeti.. a pet shopovi drze cb zivotinje, i njima je prirodno staniste upravo terarijum jel nikad drugo staniste i nisu iskusili...

Bojana
19.05.11., 23:13
Mislim da to sto je mlada nema veze s tim da li ćeš da je vratiš u prirodu. Taj miš kog joj daš mora biti živ i jako mali znači jednodnevni. Probaj sa insektima ili malim žabama, a ako je pustiš ona će sama naći hranu.

MrFuzzums
19.05.11., 23:20
Ako si se bas odlucila da je zadrzis, prvo trebas da joj obezbedis da se oseca sto sigurnije(skroviste, nabacaj neko kamenje i granje). I pusti je da se navikne u tome dan dva, pa joj ponudi pinkija(u slucaju da ne znas pinkiji su mali tek rodjeni misevi bez dlake) njih bi trebalo da moze da jede.Pinkije mozes da kupis preko foruma, da ti neko posalje autobusom. Imaj u vidu da je zivotinja pod mnogo vecim stresom nego obicno jer si je dovela iz prirode, postoji dobra sansa da ce ugnuti i trebace ti puno strpljenja dok ne pocne normalno da funkcionise. Ako ti ne uspe sa tim moraces na silu da joj dajes, sto je dosta opasno po zmiju ali probaj prvo onako kako sam ti objasnio pa ako ne uspe objasnice ti neko ko je imao iskustva sa force feedingom. Ponovo i ja moram da te posavetujem da vratis zmijicu u prirodu i da ako volis zmije uzmes neku iz odgoja, imaces neuporedivo manje problema oko cuvanja a i mnogo boljeg ljubimca. E da i nemoj slucajno da joj ubacujes ziv plen i ostavljas bez nadzora, moze da se desi da mis jako povredi ili ubije zmiju pogotovo sto se ona istraumirana nece braniti. Eto nadam se da je pomoglo :)

Igor Velevski
20.05.11., 00:37
Smukulje se jako tesko privikavaju na zivot u zarobljenistvo, ali i da se lako privikavaju to je jedno te isto....moras da je pustis i to na mesto gde je nadjena! Probaj na neki strani forum pitaj ovo, da vidis kako ces da prodjes od napada clanova! Ja stvarno ne mogu da razumem tendenciju lisavanja slobode, uslova u prirodi i jedinki suprotnog pola, radi svoje licno zadovoljstvo, kad za 20-25 eu moze da se to zadovoljstvo resi! Ako su te pare problem, onda mogu da zakljucim kakva je ljubav prema zivotinjama u pitanju, a tek kad na sve to dodam i zarobljavanje, onda je stvarno jako tuzno! Pa koje je to zadovoljstvo da uhvatim zivotinju, drzim je uporno u zarobljenistu, iako vidim da ne jede i da je stresirana...jel to moze da bude zadovoljstvo???...............Mozda sam ja malo grub u pisanju, ne zelim nikoga da potcenim, ali na ovakve grube svari trebalo bi da se malo grublje reaguje!

MrFuzzums
20.05.11., 01:18
U pravu si Igore, ali ako je devojka vec odlucila da zadrzi zmiju i posle saveta drugih clanova onda treba makar da damo savet. Ne treba zmija da ispasta zbog nasih stavova sa foruma, doduse ne bi trebala da ispasta u opste ali sta da radimo kad nije na nama da odlucimo :( Bolje da damo savet nego da ugine zmija.

Bojana
20.05.11., 01:48
Zmija će najverovatnije i uginuti i pored svih uslova koje joj pruži. Ja imam iskustvo sa kljukanjem zmije i mogu da vam kažem da je to užasan posao. Moja zmija je bila iz odgoja i nisam imala drugog izbora. A force feeding jedinke koju je neko uzeo iz njenog prirodnog staništa bez ikakve potrebe najstrože osuđujem. Ta zmija treba da se vrati odakle je uzeta i tamo će jesti, a možda i neće, možda poživi 15 godina, a možda je odmah nešto pojede, poenta je u tome da je njeno mesto tamo i nigde više!

Igor Velevski
20.05.11., 04:06
Oboje ste u pravu! Naravno treba da se pruzi pomoc nekome ako zatreba, to je i cilj foruma, ali teraristika nije zarobljavanje. O zarobljavanju zivotinja iz prirodne sredine, prica se na nekim drugim forumima, mozda za lov, eksperimente, nauku i td. Logicno je da clan teraristickog foruma voli ove zivotinje, ali postavlja se pitanje, dali ih vole oni ljudi koji ih uzimaju iz prirode, kako ne bi kupili za svoju ljubav zivotinju iz odgoja. Ja shvatam da radi neceg, neko uzme ili "pozajmi" zivotinju iz prirode i to po meni je ok, ali da je to planski i svakako da je u pitanju covek sa iskustvom, a ne neko ko je ulovio nesto, a zamislite ne zna ni kako da ga hrani! Da ne spominjem ni to da su to autohtone zivotinje, koje treba da nas raduju kad idemo u prirodi, a kuci da imamo zivotinje iz odgoja, ali zivotinje koje zive na raznim egzoticnim i udaljenim predelima i koje ne mozemo da ih vidimo kod nas. Ja bar to tako shvatam! Ja ovu zmiju, ako je ne puste u medjuvremenu sam otpisao, mozda bi prezivela u rukama iskusnog terarista, ali kod neko ko postavlja ovakva pitanja...jako tesko........naravno voleo bih vise od svega da nisam u pravo i da zmija prezivi i razvija se kako treba!

MrFuzzums
20.05.11., 11:15
Ponovo kazem u pravu ste oboje, stavise i ja sam istog stanovista ko i vi a kako mi se cini i 90% foruma. Tako da mislim da treba ovo izdvojiti u posebnu temu tipa Nemojte uzimati zivotinje iz prirode i da se pinuje. I kad neko pita ponovo za zivotinju iz prirode da ga uputimo na tu temu.

vaske94
27.05.11., 00:05
Је л' би ми могао неко рећи која је ово змија, јесте мало лошија слика али немам бољу....

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/248744_2075500608303_1268586640_2477259_450525_n.j pg

dark2
27.05.11., 00:35
meni lici na onu vodenu(90% je ona) ne znam tacno naziv,ali kod nas postoje vodene belouska i ta druga. p.s. hvatao sam ih kao klinac UZASSSSS:mad:

evo i naziva
natrix tessellata (http://www.google.com/search?q=natrix+tessellata&hl=en&client=firefox-a&hs=g7i&rls=org.mozilla:en-US:official&prmd=ivns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=sMfeTc2nJ47Mswa8l9zhBQ&ved=0CCQQsAQ)

vaske94
27.05.11., 00:51
Хвала пуно .. :)

Dragan Gacic
30.05.11., 15:37
meni lici na onu vodenu(90% je ona) ne znam tacno naziv,ali kod nas postoje vodene belouska i ta druga. p.s. hvatao sam ih kao klinac UZASSSSS:mad:

evo i naziva
natrix tessellata (http://www.google.com/search?q=natrix+tessellata&hl=en&client=firefox-a&hs=g7i&rls=org.mozilla:en-US:official&prmd=ivns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=sMfeTc2nJ47Mswa8l9zhBQ&ved=0CCQQsAQ)


ili narodski receno ribarica ;)

Stenly
11.06.11., 02:36
Kada zmije Srbije izadju u grad

http://novosti.rs/vesti/beograd.74.html:333874-Gradske-zmije-bezopasne

Stenly
16.06.11., 01:45
Vozim cesto bicikl na relacijama od nekih 50 do 100 km po drumu-asfaltu, i bas pre neki dan kada je bilo malo sunca, na putu sam sreo jedno 6-7 pregazenih zmija! Stalno srecem zmije na putu sve do novembra a pocnem negde od kraja februara kada je lepo vreme i od tada ih vec vidjam, opet na drumu verujte!
E sada uglavnom smukove!

Bas pre neki dan sto napisah, sretoh 7-8, nazalost sve pregazeno! Jedan smuk je sigurno bio do 1,2m, i bas debeo, ali isto pregazen!

Jedino jednu zmijicu sam video koja je izlazila na put, ali sam je usmerio tockom da se vrati u travu, tj zemlju pored puta...

Sreo sam i jednu, takodje malu zmiju, opet pregazenu, ali ne znam koja je vrsta!
Zbog toga i pisem post!
Glava joj je crna, a ona nekako siva i ima crne sarice! Izasla je na put, sa one strane gde ima nekog potoka ili recice, pa reko da nije neka sto zivi blizu vode, i tako...Uslikao sam je telefonom, pa dok ne prebacim sliku (nemam blutut-dok nabavim), eto bar jedan opis, mozda Vam pomogne! Dakle crna glava, sivo crevo i po njemu crne sare, toliko mogu da Vam docaram izgled...a zelim da znam koja je i da li je otrovnica?!

I jedno pitanje? Jer su kod nas u Srbiji, samo Sarka, Poskok i Sragan otrovnice?
Cesto na putu sretnem neke cudne za mene vrste koje ne lice na obicnog, da kazem sivog smuka, pa cesto pomislim da je neka otrovnica, ili gresim?

Na smukove sam se navikao i to na sve velicine po drumu, i broj! Ponekad ih sretnem i po dve-tri na 3-4 metara na drumu, verovatno u vreme parenja, jer se to desava uvek ovako u Aprilu, Maju, posle ih ima, ali manje, ali opet ima...

Toliko, nadam se da ste nesto shvatili, sta je pisac hteo da keze:) A gledam da postavim uskoro i sliku pomenute, koju je cak mozda i moja majka prepolovila prilikom okopavanja baste (mislim na istu vrstu zmije).

Ove na drumu kada se pregaze, uglavnom stradaju na repu, glave su vrh, sve se vidi, ali se ne pomeraju, nastradale...

Da bih podsetio, moram sam sebe da citiram:D.

Dakle evo slike konacno iz telefona, dakle ovo je zmija koja se zove???
Ribarica???
KLIK na sliku da bi bila veca

http://i163.photobucket.com/albums/t314/negass/th_Slika0691.jpg (http://i163.photobucket.com/albums/t314/negass/Slika0691.jpg)

I jos nesto, kazu mi neki seljaci, da stalno vidjaju poskoke na primer, iznad grada po brdima i tako dalje, a da grad nije Loznica-Valjevo kako bese (gde se zna da ima Poskoka u Srbiji)!
Na primer, jedan mi je rekao, da ih stalno vidja u selu (selo je u Sumadiji, blizu Kragujevca)!
Ja ga bas pitao, kaze vidjam i on mi prosto kaze, imaju onaj rog kao da je na usni, kaze vidjam ih oko cesme neke...a selo je na 20km od Kragujevca!

Ili jesu , ili ne zna da ih prepozna, mozda je neka druga???
Da li je to tacno, ili ih oni neznaju prepoznati???
Tako vozim bajk po Srbiji, pa pitam kad nekog sretenm i tako...ili grese ili se Poskok malo rasprostranio, mada ne verujem bas, pre su to smukovi...Tako se isto plase i ljudi u urbanim sredinama kada vide neku zmiju...

nenad
16.06.11., 03:24
Zmija na slici je belouska (Natrix natrix). Sto se tice poskoka, ima ih svuda po Srbiji, manje-vise. Evo ti tacna mapa rasprostiranja, pa baci pogled...
http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/62255/0/rangemap

Stenly
11.07.11., 04:28
Hvala Nenade na odgvoru!!!
A sta ce ona u basti,drugo pitanje???;)

nenad
11.07.11., 11:55
To se i one za nas pitaju, jer one su prve stigle ;) Belouška najčešće živi u blizini vode, ali nekad se može naći i dosta dalje od nje.

Ifsilon
16.06.12., 10:18
Znam da je tema jako stara i ne bi htio nekoga naljutiti pa ako nije prikladno, slobodno obrišite moj post.

Pročitao sam cijelu temu i jako mi se sviđa,ali sam vidio da nitko nije pisao o zmajuru (Malpolon insignitus) pa bi svojim člankom htio pridonjeti ovoj temi.

Ovaj članak je pisan za jedan drugi forum,u Hrvatskoj.


Kraljevstvo: Animalia
Razred: Chordata
Red: Squamata
Porodica: Colubridae
Podporodica: Psammophiinae
Rod: Malpolon
Vrsta: Malpolon Insignitus

Naziv u narodu: zmajur,zrva,plavac,obični modraš,mrki smuk ili plavi gad

Uvod:
Do nedavno se mislilo da postoji jedna jedinstvena vrsta Malpolon monspesulanus koja nastanjuje sve europske zemlje mediterana i poneke zemlje sjeverne Afrike.Jedino na Malti nije zabilježena. Prema nekim novijim istraživanjima podjeljena je u dvije posebne vrste:
Malpolon insignitus - vrsta koja nastanjuje jugozapadnu Aziju,zapadnu Afriku i jugoistočnu Europu (Hrvatska(obalni dio),Slovenija, Makedonia,BiH,Italija,Crna Gora,Grčka,Albanija,Turska i Bugarska)
Malpolon monspesulanus - koja je rasprostranjena u južnoj Europi i na zapadu sjeverne Afrike

Opis vrste:
Zmajur je vitka i duga zmija koja ima jednobojna zelenkasta,maslinasto-zelena,sivkasto-zelena do crvenkasto-smeđa ili siva i plavičasta leđa i bokove. Trbušna strana je najčešće žučkasta sa tamnim pjegama. Mladi su često jednolike boje,ali mogu imati svijetle i tamne pjege koje se ponekad mogu zadržati i kod starijih primjeraka te vrste. Dužina tijela doseže maksimalno 240 cm,ali rijetko preko 200 cm. Odrasla jedinka može doseći masu od 3 kg.
Zmajuri ispod kože,između oka i nosnice imaju veliku žlijezdu sa svake strane "njuške". Ta žlijezda proizvodi tekućinu koja se izlučuje kroz nosnicu i premazuje se preko tijela, naročito nakon presvlačenja kože. Služi i za obilježavanje teritorija.
Ovo je zmija sa primitivnim otrovnim aparatom. Na stražnjem dijelu gornjovilične kosti (maxila) ima 2 užlijebljena otrovna zuba (stražnjožlije bozubica). Ti zubi su povezani sa Duvernoy - evom žlijezdom koja proizvodi otrov koji je prilično slab tako da nije opasna za čovjeka. Otrov izaziva ukočenost,utrnuće,otekline,bolove i ponekad povišenu temperaturu,a svi simptomi prolaze kroz par sati do najviše 2 dana.
Broj ljusaka i pločica: Leđne ljuske su velike i užljebljene(17-19 (rijetko)). Ima 1 vršnu (rostrale),2 međunosne (internasalia),1 nosnu (nasale),2 pretčeone (praefrontalia),1 čeonu (frontale) koja je dugačka,uska i udubljena,2 nadočne (supraocularia) koje su izbočene i tvore greben kao obrve,2 zatiljne (parietalia),9 nadusnih (supralabialia),2 obrazne (loreale),1 predočna (praeoculare),2 zaočne (postocularia) i 2 sljepoočne pločice (temporalia)

Stanište:
Nastanjuje sunčana,suha,stjenovita područja sa rijetkim raslinjem.Preferira otvorena staništa sa grmljem i niskom vegetacijom.Živi i uz rubove šuma i obale rijeka. Nalazimo je samo na nižim nadmorskim visinama (do 500 m).

Ponašanje:
Diurnalna,terestrička,izvanredno brza i okretna zmija koja se čak navodi kao najbrža i najagresivnija zmija u Europi. Kada je ugrožena ili uznemirena dugo i glasno sikče kako bi upozorila prijetnju. Također može spljoštiti i napuhnuti prednji dio tjela i raširiti vrat kako bi izgledala veća.Kada je ulovljena agresivna je i grize.

Prehrana:
Ovo je zmija koja plijen ne čeka u zasjedi već ga aktivno lovi prvenstveno oslanjajući se na svoj izvrstan vid,a ubija ga otrovom.Hrani se gušterima,pticama,drugim zmijama i malim sisavcima čak do veličine mladog zeca,a zabilježen je i kanibalizam. Mužjaci se u vrijeme parenja ne hrane već plijen love isključivo za ženke. Mladi se hrane beskralješnjacima.

Razmnožavanje:
Ovo je jedina Europska vrsta iz ove porodice kod koje je uočena izražena teritorijalnost. U svibnju,u sezoni parenja,mužjaci započinju međusobne borbe nakon kojih pobjednici označavaju svoj teritorij izlučevinom iz nosnih žlijezda. Sezona parenja traje 4-6 tjedana. Mužjak zmajura udvara se tako da ulovi plijen i ponudi ga ženki. Ako ona prihvati,mužjak nastavlja sa udvaranjem i slijedi parenje.To je jedina zmija na svijetu za koju se zna da to radi.
Oviparna vrsta koja polaže 4-20 (obično 4-14) duguljastih jaja dimenzija 27-55mm x 12-40mm. Jaja polaže ispod uvelog lišća,u pukotinama drveta,pod kamenjem,u trulim panjevima i jazbinama zečeva i krtica u kojima se često mogu naći jaja od nekoliko ženki zajedno. Mladi se izliježu za 60-ak dana. Dužina tijela im je od 20-36 cm,a spolno sazriju sa 3-5 godina. U divljini mužjaci dožive 25,a ženke 15 godina.


Ugroženost:
Međunarodni propisi zaštite vrste:
CITES: III


Hrvatski propisi zaštite vrste:
Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta


Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima:
Globalno – (nije procijenjena)
u Hrvatskoj - LC (Last concern – ne prijeti joj izumiranje)
Visina naknade štete prouzročene ubijanjem pojedinog primjerka je 2000 kn


Materijal za članak je skupljen iz navedenih stranica i vlastitog iskustva.


Izvor:

Zmije Hrvatske-priručnik za određivanje vrsta
http://www.zh.zadweb.biz.hr
http://www.ciopa.hr/
http://zasticenevrste.azo.hr

Autor: Ivor Zakošek

nenad
16.06.12., 13:41
Ovo je svakako jako zanimljiva vrsta, i hvala za odličan tekst. Jedino što se ne bih složio sa tim da živi u Srbiji, pa zato o njemu nismo pisali. Prisutan je u Crnoj Gori, ali u Srbiji ne živi.

Ifsilon
16.06.12., 18:24
Uffff sorry, valjda sam naišao na krivu informaciju. Još mi je bilo čudno kako nitko nije pisao o njemu. Hvala ti na ispravku i sorry još jednom, slobodno prebacite tekst u neku drugu temu.

nenad
16.06.12., 19:30
Jako bih voleo da ova zmija živi i u Srbiji, ali na žalost ne živi ;) Ima je u južnijim delovima Crne Gore, posebno na primorju, ali severno do Srbije ne ide na žalost. Ostaviću ti tekst u ovoj temi, super je, samo ću u njemu izmeniti podatak vezan za Srbiju ;)

Ifsilon
17.06.12., 22:37
Ok, hvala ti

Solvex
14.07.12., 17:18
Nova sam ovde i pozdravljam sve članove. Ovo je moj prvi post i ne snalazim se baš ovde po forumima, teme su stvarno dobre i korisne.
Zašto sam ovde, jer komšija je zatekao zmiju u dvorištu i ubio je, zvao me da je slikam, hoćemo da znamo koja je to vrsta ali ne znam kako da uploadujem sliku sa svog računara.

Satyr
15.07.12., 04:09
4072

evo najkraćeg uputstva

kiza
24.07.12., 21:40
Nova sam ovde i pozdravljam sve članove. Ovo je moj prvi post i ne snalazim se baš ovde po forumima, teme su stvarno dobre i korisne.
Zašto sam ovde, jer komšija je zatekao zmiju u dvorištu i ubio je, zvao me da je slikam, hoćemo da znamo koja je to vrsta ali ne znam kako da uploadujem sliku sa svog računara.

I time načinio krivično delo ili bar prekršaj. Sve zmije u Srbiji spadaju u strogo zaštićene vrste, što znači da je strogo zabranjeno svako ubijanje, hvatanje, ugrožavanje... itd. Jedino se poskok nalazi na spisku zaštićenioh vrsta, što znači da je u nešto manjem režimu zaštite, ali je i dalje zabranjeno svako ubijanje.

Mage
24.07.12., 23:40
Cek..i belouska je onda zasticena ili sta?Posto mi ovde u Jabuci(kod Panceva)imamo bukvalnu pravu najezdu belouski pored Tamisa a i 1km od obale...Danas sam samo 4 video....

nenad
25.07.12., 01:20
Da, sada je tako. Ranije nije bila zaštićena. Jako je čudno da je ribarica strogo zaštićena vrsta, a da poskok nije strogo zaštićen nego samo zaštićen. Al, dobro sad, nije to jedina nelogičnost kod nas ;) Zaštićene i strogo zaštićene vrste ne moraju obavezno da budu ugrožene, neka vrsta može da ima međunarodni značaj, i da zbog toga bude zaštićena, iako kod nas nije ugrožena. To što neke vrste ima puno na jednom lokalitetu, ne mora da znači da nije ugrožena ili čak iščezla sa drugog lokaliteta u zemlji. Neka vrsta može da bude zaštićena samo zato što izgledom podseća na zaštićenu vrstu. Ali, sve jedno, i ja sam pristalica toga da sve naše zmije treba zaštititi, i stalno napominjati da je zabranjeno ubijati ih, a povremeno i naplatiti neku debelu kaznu za ubijanje zmija.

Mage
25.07.12., 01:32
Ja se u potpunosti slazem sa tobom Nenade...ja sam veliki fanatik sto se tice mucenja i ubijanja bilo kakve vrste i oblika zivota...Ali mi je nelogicno to da je belouska zasticena posto nisam bas cuo da je ona negde toliko ugrozena da je nema...Za poskoka se slazem da ga nema (pre ih je bilo u Bosni brdo ali sada dali sam jednog video ove godine) ..isto tako i sarka i ostale zmije....i potpuno se slazem za uvodjenje debelih kazni za ubijanje zivotinja...Kao sto je bila ona kazna za jednu bubamaru da treba da se rebne kazna od valjda 10 000 ili tako nesto...Za zmiju je bilo oko 50 000 ...

nenad
25.07.12., 11:03
Belouška je dosta retka u nekim delovima Vojvodine, pa je ranije tamo bila zaštićena, a u ostatku zemlje nije. Treba da postoje te kazne, ljudi se mnogo bahato ponašaju, što se vidi par postova iznad. Našao zmiju u bašti i odmah je ubio.

Nedelja
25.07.12., 17:56
E sa ovim kizinim prvim postom ja idem kroz selo i ucim malu decu kako zmije nisu otrovne (starci nece ni da cuju da zmije nisu opasne) :D Ona deca plase se svega sto ne zivi u stali pa sam zato u ruke morao da hvatam slepog misa, desetak zaba,gustere i bogomoljku samo da bi im pokazao da nisu opasne ,ali nisam imao srece da nadjem neku zmiju da im pokazem

Stenly
31.07.13., 16:12
Danas u Leskovcu, neko ga je doneo mozda automobilom, a mozda i upravo ovaj lik iz frikoma (mada ne vidi se dobro da je poskok?!?):

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%B4%D0%B0% D0%BD%D0%B0%D1%81/1369644/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BA+%D1%83+%D0%B0 %D1%83%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D 1%83.html

Dragan83
21.05.14., 21:48
Danas sam uhvatio jednu52365237 zmiju takvu do sad nisam video ako neko prepoznaje sa slike neka kaze koja je vrsta u pitanju, pozdrav za sve ljubitelje zmija...

smajo122
21.05.14., 22:28
natrix tessellata?

Dragan83
21.05.14., 23:29
Hvala na informaciji, nasao sam je kod cveca ispred jedne kuce, dugacka je 110cm mozda i duza, kad sam je hvatao sistala je na mene ali bez naglih pokreta kao da hoce da ujede, kad sam je uhvatio ispustila je neku tecnost koja gadno smrdi.........

nenad
22.05.14., 01:25
Ovo je belouška, Natrix natrix.

Dragan83
22.05.14., 20:38
Vidjao sam dosta belouski ali su mi nekako drugcije imaju stopljeniju glavu sa telom i dosta su manje , mozda je ova sto sam ja nasao neka podvrsta ko ce ga znati, evo jos jedne slike....5238

nenad
23.05.14., 15:49
Belouška može dosta da varira u izgledu, a raste i do 180cm, mada, u ekstremno retkim slučajevima. Glava obično nije ovoliko raširena, ali kada su ugrožene, onda često prete (lažni napadi) i šire glavu, čak i mnogo više od ove na slici ;)

Dragan83
23.05.14., 22:46
A ok, znaci u tome je fora, pa cudno mi bilo vidjao sam bas dosta belouski ni priblizno nisu bile ovoliko velike a ova je bila bogami i podebela i poteska, hvala na odgovorima, prosle godine sam uhvatio jednu zmiju bila je duzine oko 1,6m pa kad nadjem slike postavicu da mi kazete koja je vrsta ja mislim da je smuk al opet ko ce ga znati....

nenad
23.05.14., 23:58
Nema na čemu, postavi slike pa ćemo odgonetnuti.

smajo122
24.05.14., 00:40
Eto ja sam se #####o mada mi je i izgledala cudno za ribaricu al me ta glava totalno zbunila,### izvni

Dragan83
28.05.14., 08:42
Evo je guja od prosle godine :) , https://scontent-a-fra.xx.fbcdn.net/hphotos-xfp1/t1.0-9/969876_4483349371898_821994400_n.jpghttps://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xpa1/t1.0-9/21186_4483346211819_1379671018_n.jpg

Dendzo
28.05.14., 13:50
Obicni smuk (Zamenis longissimus)

Dragan83
28.05.14., 19:35
Ovakvih zmija kod mene ima dosta, a ovo je ujedno najveca koju sam ja uhvatio imala je 160 do 163cm kolko sam ja uspeo da je izmerim dok se vrpoljila...

Dendzo
28.05.14., 22:55
Samo nek ih ima dosta :) I treba da ih ima.

H4wkeye
06.06.14., 19:41
Pozdrav. Danas sam na Velikoj Moravi uslikao dve zmije, ali posto se ne razumem u to uopste interesuje me koje su zmije u pitanju i da li su otrovne. Hvala :)

http://i.imgur.com/6znJCi1.jpg
http://i.imgur.com/mWHRtRY.jpg

Alem2001
06.06.14., 20:46
Meni se čini da je to smuk ili slepić ( beznogi gušter), ali sigurno nije otrovan(vidie po jajastom obliku glave ).

ZolleRu
06.06.14., 21:09
Super su slike, meni lici na obicne smukove.

H4wkeye
06.06.14., 21:16
I ja sam mislio da je smuk nakon uporedjivanja sa slikama na netu, hvala :) Imam i par videa, videcu da uploadujem posle, bas se vidi na videu kako se igraju ili sta vec. Onako isprepletu se i onda se penju uz neke grancice itd. :)

GaMeR
06.06.14., 22:03
Kolko se meni cini oni se pare ;)

nenad
07.06.14., 10:18
Stepski smuk (Dolichophis caspius), snimio si parenje, svaka čast! :)

Nikhanter
10.06.14., 00:45
Meni se čini da je to smuk ili slepić ( beznogi gušter), ali sigurno nije otrovan(vidie po jajastom obliku glave ).
Bravo "stručnjak"! Smuk ili slepić? Veoma su slični pa ne možeš da ih determinišeš a po obliku glave reklo bi se da ni mamba nije otrovna!?

Dragan83
12.06.14., 14:42
Steta sto ih nisi slikao u malo krupnijem planu izgleda da su dosta velike, pozdrav...

Dragan83
02.05.15., 08:39
Juce uslikah ovu zmiju znali neko koja je ovo vrsta, nije mnogo velika bila je dugacka 20-setak centimetara, deluje mi kao da je mladunce..

Satyr
02.05.15., 18:20
nema slike

Dragan83
02.05.15., 19:51
To i ja sad vidim, nesto me zeza nemogu da uplodujem sliku...

Dragan83
02.05.15., 20:12
Neznam sto nece da ubaci sliku probao sam da smanjim i do 100kb al nema sanse, znali neko resenje...

Alem2001
02.05.15., 20:18
Verovatno si potrošio prostor na forumu koji ti je dodeljen za slike.Ubaci sliku na photobucket.com i ovde samo zalepi direktan link.

Dragan83
02.05.15., 20:35
MOguce, evo otvorenog linka od fejsa pa moze i tamo da se pogleda nije problem
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10203527945269320&set=a.10201909866978374.1073741829.1535023620&type=1&theater
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10203527945549327&set=a.10201909866978374.1073741829.1535023620&type=1&theater

ZolleRu
03.05.15., 02:06
Meni lici da je to sarka..

Dragan83
03.05.15., 08:20
Naopako ako je sarka slikao sam je u vinogradu a svaki dan radim u njemu :), vidjao sam smukove i belouske al ovakvu nisam nikad...

Dragan83
03.05.15., 08:22
Evo jos jedne slike
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10203533446406845&set=a.10201909866978374.1073741829.1535023620&type=3&theater

Dendzo
03.05.15., 12:41
U pitanju je smukulja Coronella austriaca. Totalno bezopasna zmija. U vinogradu ti ima sigurno dosta gustera kojima se ona prvenstveno hrani. Sarke ne zive u Arandjelovcu tako da nema te bojazni. Od otrovnica u tvom kraju moze da se nadje poskok. Njega ces prepoznati po rogicu na glavi. Sve ostale zmije koje naseljavaju tvoj kraj su bezopasne.

Dragan83
03.05.15., 14:19
Ok hvala na informacijama i odgovoru, bas ako naidjem na neku vecu uslikacu je dosad nisam vidjao takvu...

Dendzo
03.05.15., 15:13
Nema na čemu! Znaš kako. Čitav život sam živeo u mestima gde te zmije ima, a prvi put sam je video pre dve godine. Posle toga sam je primetio još samo jednom, tačnije prošle godine. Dosta tajnovita zmija.

Dragan83
03.05.15., 15:24
Ok, pa i ja je prvi put vidim, obicne smukove vidjam preko cele godine i poneku belousku i ribaricu, a nadam se da cu i ovu cesce vidjati pogotovo odrasle primerke posto mi je dosta zanimljivija od ovih drugih bas zbog onih sara po ledjima ,, pozdrav...

ZolleRu
04.05.15., 15:55
Ko bi bolje i znao, nego Dendzo.. Svaka cast Dendzo, ja se izvinjavam za dezinformaciju.. :) Nisam posteno ni zagledao na brzinu nesto, i mahinalno zbog te prljave sive boje i sare na ledjima pomislih na ono sto sam nap... :)

Dendzo
04.05.15., 20:32
Hvala ZolleRu, ali ima na ovom forumu onih koji znaju mnogo vise od mene, tacnije onih koji kad su sretali smukulju, ja nisam ni znao za nju :-) Desetak godina sam bio ubedjen da sam na planini Rudnik blizu hotela video sarku, a sad kako vracam film sve vise mislim da je u pitanju definitivno bila smukulja. Mada, iako herpetolozi kazu da na Rudniku nema sarki, poznavao sam coveka koji ih je hvatao upravo na Rudniku i u okolini Gornjeg Milanovca.

Dragan83
05.05.15., 23:10
Koliko ste upuceni u to dali na planini Bukulji iznad Arandjelovca ima poskoka, dosta njih mi je pricalo da su videli poskoke, ja koliko sam puta bio na njoj 'a bio sam dosta puta' nisam video ama bas nijednu zmiju a pogotovo nista sto lici na poskoka 'doduse video sam ga samo na slikama i snimcima'...

Dendzo
06.05.15., 21:27
Koliko ja znam ima ih na Bukulji.

Dragan83
08.05.15., 22:56
Ok, pitam cisto informativno, dosta njih se hvalilo kako ga je videlo, al ja ga nevidoh a nisam cuo da je niko bio nekad i ujeden na bukulji od strane njega..

MSC
24.05.15., 00:06
Pozdrav svima.

Pre nedelju dana sam na Fruskoj gori naleteo na ovu zmijuljninu, pa me zanima, da li neko o kojoj se vrsti radi? Pretpostavljam da nije neka strasna. :)

http://i62.tinypic.com/1qkf4m.jpg

MSC
24.05.15., 00:09
Ne znam da li prethodni link valja, pa evo i ovaj za svaki slucaj

http://tinypic.com/view.php?pic=1qkf4m&s=8#.VWDsV0_tmkp

Vipera_Ammodytes
24.05.15., 11:42
ja mislim smuk, Zamenis longissimus, nije otrovan.

MSC
24.05.15., 15:19
Hvala na brzom odgovoru. Zanima me jos, da li bih mogao nekako da ga uhvatim, a da ga ne povredim? Imamo vikendicu tamo, pa sam ga jednom zatekao na ulaznim vratima, a i sestra je jednom prilikom naletela tamo na zmiju, pa od tada izbegava izlete na Fruskoj gori. :D

Vipera_Ammodytes
24.05.15., 20:45
paa.. rukom ga uhvati njezno za tijelo i to je to, ne postoji neka posebna taktika, ne mozes da ga povrijedis.. Nemoj samo da prilazis glavi, mislim da nijedna zmija to ne voli..

Vipera_Ammodytes
24.05.15., 21:29
samo da napomenem moderatore da su IMG linkovi sa prve strane svi isparili.. Ako se to moze popravit, bilo bi lijepo :)

Dendzo
25.05.15., 13:42
Uhvati ga rukom slobodno. Cak i da te ujede nije nista strasno. Prave plitke rane jer su im sitni zubi. Evo par mojih slika. Ujedi http://en.balcanica.info/2-12210 . http://en.balcanica.info/2-12461

Dragan83
30.05.15., 19:13
Evo danas uslika jos jednu zmiju sunca se na betonu i pozira za slikanje :)
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10203687204610704&set=ms.c.eJwzNDAyMDazMDcyMDEzNDA3MNEzhIuYGQBFjC2RR MwNzQ3MzSwAHFAKmA~-~-.bps.a.10201909866978374.1073741829.1535023620&type=1&theater
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10203687206010739&set=ms.c.eJwzNDAyMDazMDcyMDEzNDA3MNEzhIuYGQBFjC2RR MwNzQ3MzSwAHFAKmA~-~-.bps.a.10201909866978374.1073741829.1535023620&type=1&theater

Dendzo
30.05.15., 20:49
Opet smukulja! Super :o

Dragan83
30.05.15., 21:37
Pa izgleda da jeste samo veci primerak, drzao sam je u rukama i nije bila agresivna cak nije potezala da ujeda a na betonu je bila mirna cak je prolazilo nas 5-6 pored te ograde i skoro da nije pokusavala da bezi..

salex
10.11.15., 22:46
Snimio sam mladu zmiju dužine oko 15cm na Vršačkom bregu, ne mogu da je prepoznam. Ima li neko odgovor?5687

borotasinisa
11.11.15., 04:50
Ja bih rekao da je Smukulja (Coronella austiaca) ali sacekaj da neko od "zmijara" potvrdi...

Danijela91
11.11.15., 21:50
Jeste smukulja.

spaske
21.05.16., 18:29
Evo mog prvog posta na forumu koji već posećujem neko vreme.
Slika poskoka kod borske planine Stol5792

Stenly
08.07.16., 16:39
Dobar Spaske komad (nije na glavnom putu Luka-Zagrađe?), evo još većeg, pre nekoliko dana u okolini Gornjeg Milanovca, na kućnom pragu, našao na YT:
https://www.youtube.com/watch?v=g6_vIJibPXo

Stenly
24.10.16., 05:24
Ovo je neki ogroman smuk?

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:631465-Ubio-zmiju-dugu-tri-metra-stapom

Djoleee
24.10.16., 09:00
Po izgledu glave, rekao bi da je poskok, e sad koja tacno vrsta, to nebi znao reci, a i cini mi se da zmija nije dugacka 3m nego 2-2.5m

rellik
24.10.16., 13:36
Gde ti vide poskoka od 2-3 metra ? :D

Djoleee
24.10.16., 15:00
Pa ja samo kazem da meni to na slici u novinama lici na poskoka, a nije moguce odrediti preko te slike koliko je velika zmija svakako :)

borotasinisa
24.10.16., 16:53
Moguce je odrediti da nije poskok ni u paralelnom univerzumu. Nisam nikakav strucnjak za zmije ali na slici je verovatno prugasti smuk a lik koji ga drzi na stapu je bez sumnje Homo. sp. idiot.

Stenly
24.10.16., 19:52
Smuk sigurno, nego rekoh da saznam koji je. Viđam ovakve na putu, ne često, ali ih ima...ko veliko crevo, ide svojim putem...

Djoleee
24.10.16., 22:12
Evo ja sam malo istrazio, to na slici je 100% Elaphe quatuorlineata ima vise imena, od prugastog smuka ili cetvoroliniskog smuka (zbog cetiri linije na telu), ili kravosas. Nastanjuje jug Italije, Grcku kao i delove Crne gore, Bosne i cele Hrvatske obale, ali se nalaze i dublje. Poznata je kao jedna od najvecih evropskih vrsta zmija (u proseku je 1.5m ali raste i preko 2m), i naravno kao i sve velike zmije, nije otrovna.
I umalo da zaboravim, vojnika na slici treba potapsati po ramenu i reci "bravo ljudino" jer je uspeo motkom da ubije bezopasnu zmiju, koja je inace i ugrozena vrsta....

loshme10
25.10.16., 09:01
Junacina! Ovo mu je verovatno najveci podvig u vojsci o kojem ce da prica deci i unucima! Pogledajte samo tu njusku, jeb.ni medjed!

Annay
25.10.16., 12:01
Za Elaphe quatuorlineata inače po Bosni pričaju svakave gluposti, na primer da "sisa mleko od krava"?! Samo još jedan primer ljudskog neznanja o inače bezopasnim, pa čak i korisnim zmijama. Malo da doprinesem temi, nekoliko zmija fotografisanih po Srbiji:
https://s12.postimg.org/gj2ul7ix5/IMG_20160730_174136.jpg (https://postimg.org/image/gj2ul7ix5/)


https://s12.postimg.org/q4wf1ia2x/IMG_20160731_132932.jpg (https://postimg.org/image/q4wf1ia2x/)


https://s12.postimg.org/95ngm8yvd/IMG_20160803_145503.jpg (https://postimg.org/image/95ngm8yvd/)


https://s12.postimg.org/e5kwu74i1/IMG_20161007_124554.jpg (https://postimg.org/image/e5kwu74i1/)


https://s12.postimg.org/5bylqu6x5/IMG_20161015_122931.jpg (https://postimg.org/image/5bylqu6x5/)

Za sve fotke je zaslužan kolega Peđa iz herpetološke sekcija BID-a Josif Pančić. :)

loshme10
25.10.16., 12:35
Za Elaphe quatuorlineata inače po Bosni pričaju svakave gluposti, na primer da "sisa mleko od krava"?!

To se i kod nas prica za poskoka.

A sto se neznanja tice, normalno je da ljudi ne znaju sve, ali kad nesto ne znas onda se ne hvalis time. Ne mogu da razumem da novinari "uglednih" novina pisu takve notorne gluposti i jos se potpisu na kraju! Kao sto sam rekao, normalno je da ne znaju o africkim otrovnicama ako ih to ne zanima, ali ako pises tekst o tome kako je jedinka nekako dospela na polje u Srbiji, onda se informises. A ne u Google kucas "africka vipera" i onda po tekstu random pises delove koji se odnose na sve vrste, a ne na tu koja je nadjena. Spojio majstor nekoliko zmija u jednu, napisao kako nadjena zmija ubije 20.000 ljudi u Africi svake godine, kako ima najduze zube od svih otrovnica, najvise otrova i kako je jako agresivna i napada kontinuirano i ne znam sta jos, ne mogu da se setim sta je sve nalupao, a pritom nekoliko razlicitih slika poskoka u vesti, da potkrepe "cinjenice"?!

Pa onda nicim izazvan tekst na Telegrafu o 11 najotrovnijih zmija na svetu, gde je recimo na listi navedeno "zvecarka" i slika Crotalus cerastes kao jedna od najotrovnijih zmija na svetu i pise kako se od njenog ujeda umire za nekoliko sati, a onda posle toga filipinska kobra koja je najopasnija od svih kobri, dok su ostale na losem glasu a inace ne mogu da ubiju coveka...

Djoleee
25.10.16., 22:29
Vidi, meni je iskreno skroz logicno da neko ko nema pojma sa zmijama i jos kad vidi dosta velik primerak zmije da se uspanici i tako reaguje... Ali da posle toga pravi pricu i hvalu kako je uspeo da ubije zmiju stapom, to vec nije uredu. Uostalom, to je dosta vezano i za podrucje na kom zivi (bez uvrede ali Bosna je jos u srednjem veku...) kod nas naprimer, uopste nije neubicajeno videti belousku usred sela (zbog odvodnih kanala ih ima svuda), ali su svima uvek roditelji, babe i dede govorili da ne treba dirati zmije, jer nece ni one dirati tebe, a ako bi i ubili neku belousku, da to ostale belouske prepoznaju (decija prica, znam :) ) ali eto zbog toga kod nas niko ni ne ubija zmije, a secam se i kad smo kao mali pecali i hladili noge u vodi, desavalo se da belouske plivaju izmedju nogu, i opet ih niko nije dirao... Sve u svemu, iskreno ja da nemam toliko kontakta sa zmijama, verovatno bi isto postupio, ali bi naucio lekciju i sigurno se nebi hvalio i zvao novine zbog toga...

loshme10
26.10.16., 09:26
Ovo bas i nije tacno sto si napisao... Prvo, nije ok da kazes da je Bosna jos uvek u srednjem veku(nemam nikakve veze sa Bosnom, samo kazem), a pogotovo sto ni malo nismo ispred njih, ni u kom pogledu. Ne zna se ko je gori, mislim da je to najbolji opis. I kod nas se ubijaju zmije samo tako. Npr. na Divcibarama polovina ljudi ubije zmiju kad je vidi i svaka zmija im je poskok ili sarka, iako sarki uopste ni nema tamo. Imam tamo vikendicu i znam kako se ljudi ponasaju. Jednom sam video komsiju kako trceci kosi travu, kao da juri nesto, a posle sam saznao da je jurio zmiju da je isece kosilicom?! Tako da...ja sam uvek za to da prvo treba gledati u svoje dvoriste, jer ako su oni u srednjem veku, i mi smo u najmanju ruku.

borotasinisa
26.10.16., 20:16
Plus sto si i ti Djole pomislio da je poskok, opustite se ljudi, tako vam je to u svakom aspektu, vecini ljudi je uvek lakse da gaji predrasude o necemu sto ne razume nego da se raspita ili pita brata gugla.

Djoleee
26.10.16., 21:55
Upravo si Sinisa, nisam toliko upoznat sa zmijama van mog prostora, i mozda nije lepo sto sam rekao da je vecina Bosne idalje u srednjem veku, ali hajde necemo se sad jos o tome raspravljati ako nema potrebe, ali vecina zivotinja se boji coveka, i veoma retko napada, vecinom samo kad je njena teritorija ili mladunci ugrozeni, a ja verujem da je zmija samo htela da se sakrije od zime medju te pomenute kutije i verovatno je htela da pobegne kad ju je napao medved sa motkom dugackom 2m da bi mogao posle da se hvali svima kakva je junacina i to je ono sto ja licno osudjujem, sto vecina ljudi ne ubije zmiju iz straha, vec da se dokaze kakva je junacina...

nenad
31.10.16., 18:08
Jedino rešenje je da se ne prate vesti uopšte, što ja godinama već uspešno radim. U životu nisam pročitao normalan članak o zmijama u našim medijima. Pišu ih idioti, a čitaju i veruju još veći idioti.