markozmaj
13.08.08., 19:26
Nisam video da ovo vec postoji tako da ako ima brisite :D
Obični zidni gušter (Podarcis muralis) je vrsta guštera široko rasprostranjena u Evropi. U Amerike je prenet ljudskom zaslugom i tamo ga zovu evropski zidni gušter. Mali je i bezopasan, a raste do 20 cm u dužinu (uključujući rep, na koji otpada 2/3 dužine).
Status ugroženosti:
Niži stepen opasnosti - poslednja briga
Sistematika
carstvo: Animalia
tip: Chordata
klasa: Reptilia
red: Squamata
podred: Sauria
porodica: Lacertidae
rod: Podarcis
http://www.naturenet.net/blogs/media/blogs/eating/lizard3.jpg
Raspoznavanje
Ovo je mali, tanušan gušter, a boja i šare su mu raznoliki. Uglavnom su braonkasto-sivi, a mogu imati i zelenih šara (zelena sa obično javlja samo na leđima). Neki primerci mogu imati tačkice po leđima, a drugi nepravilne šare sa tačkama na bokovima. Rep im je braon, siv ili riđ i takođe može imati svetle pruge sa strana. Na trbuhu imaju 6 redova krupnih pravougaonih pločica koje su obično crvenkaste, ružičaste ili narandžaste. Mogu imati tamne fleke na grlu. U doba parenja, mužjacima se grlo i trbuh boje u narandžasto.
Rasprostranjenost i status
Potiče iz srednje Evrope, a ima ga i u centralnoj Španiji, južnoj Belgiji i Holandiji. Prenet je u Britaniju i Severnu Ameriku. Ne spada u ugrožene vrste; naprotiv, to je najrasprostranjenija vrsta guštera u Evropi.
Staništa
Zidni gušteri najviše vole kamenito okruženje, a odlično se snalaze i u ljudskim naseljima (kako im i ime kaže). Kriju se među kamenjem, u procepima stena, pukotinama i fugama zidova, među ruševinama i na drugim mestima koja su za to pogodna. Zahvaljujući oštrim kandžicama, mogu se peti i uz uspravne površine, samo ako su dovoljno hrapave da se za njih mogu zakačiti.
Ostali podaci
Dnevna je vrsta. Hrani se sitnim beskičmenjacima, uglavnom insektima i paucima, mada jede i druge guštere. Leže se iz jaja, a ženka položi oko osam komada. Spava zimski san od početka novembra do polovine februara. Pari se tokom marta i početkom aprila.
Glavni prirodni neprijatelji su mu: ptice, zmije, mačke i lasice.
U slučaju nužde, može da odbaci rep i tako zavara grabljivca. Novi rep mu izraste kroz neko vreme, ali mu nedostatak repa otežava borbu za životni prostor.
Obični zidni gušter (Podarcis muralis) je vrsta guštera široko rasprostranjena u Evropi. U Amerike je prenet ljudskom zaslugom i tamo ga zovu evropski zidni gušter. Mali je i bezopasan, a raste do 20 cm u dužinu (uključujući rep, na koji otpada 2/3 dužine).
Status ugroženosti:
Niži stepen opasnosti - poslednja briga
Sistematika
carstvo: Animalia
tip: Chordata
klasa: Reptilia
red: Squamata
podred: Sauria
porodica: Lacertidae
rod: Podarcis
http://www.naturenet.net/blogs/media/blogs/eating/lizard3.jpg
Raspoznavanje
Ovo je mali, tanušan gušter, a boja i šare su mu raznoliki. Uglavnom su braonkasto-sivi, a mogu imati i zelenih šara (zelena sa obično javlja samo na leđima). Neki primerci mogu imati tačkice po leđima, a drugi nepravilne šare sa tačkama na bokovima. Rep im je braon, siv ili riđ i takođe može imati svetle pruge sa strana. Na trbuhu imaju 6 redova krupnih pravougaonih pločica koje su obično crvenkaste, ružičaste ili narandžaste. Mogu imati tamne fleke na grlu. U doba parenja, mužjacima se grlo i trbuh boje u narandžasto.
Rasprostranjenost i status
Potiče iz srednje Evrope, a ima ga i u centralnoj Španiji, južnoj Belgiji i Holandiji. Prenet je u Britaniju i Severnu Ameriku. Ne spada u ugrožene vrste; naprotiv, to je najrasprostranjenija vrsta guštera u Evropi.
Staništa
Zidni gušteri najviše vole kamenito okruženje, a odlično se snalaze i u ljudskim naseljima (kako im i ime kaže). Kriju se među kamenjem, u procepima stena, pukotinama i fugama zidova, među ruševinama i na drugim mestima koja su za to pogodna. Zahvaljujući oštrim kandžicama, mogu se peti i uz uspravne površine, samo ako su dovoljno hrapave da se za njih mogu zakačiti.
Ostali podaci
Dnevna je vrsta. Hrani se sitnim beskičmenjacima, uglavnom insektima i paucima, mada jede i druge guštere. Leže se iz jaja, a ženka položi oko osam komada. Spava zimski san od početka novembra do polovine februara. Pari se tokom marta i početkom aprila.
Glavni prirodni neprijatelji su mu: ptice, zmije, mačke i lasice.
U slučaju nužde, može da odbaci rep i tako zavara grabljivca. Novi rep mu izraste kroz neko vreme, ali mu nedostatak repa otežava borbu za životni prostor.