Pogledaj punu verziju : Ispravljač za kabl grejač (Izdvojeno iz Kabl grejač)
Svaka cast Mirosleve, lepo si ga uradio.
@Geni Savet u vezi reostata sam vec dao Miroslavu, samo ne znam koliko ga je skapirao jer sam umesto termina reostat koristio opstiji pojam trimer(promenljivi) otpornik. ;)
Koliko razmisljanja oko prostog grejaca!:)
Predpostavljam da svi koji zele da sami naprave kabl grejac zele da bude sto prostiji i da se lako pravi, ali nije uvek tako.
Ovaj grejac se moze napraviti na dva nacina.
1. je da se pravi kao ste vi do sada pravili. Tada je apsurdno stvarati prohteve tipa: topi se kalaj, suvise se greje, varnici, nemoguca kontrola toplote... ne zato sto je u pitanju AC vec zato sto se radi o 220V!
I 2. je da se koristi ispravljac pa da se "barata" jednosmernom strujom i dosta nizim naponom.
http://img37.picoodle.com/img/img37/3/1/28/t_ispravljac1m_8bd560c.png (http://www.picoodle.com/view.php?img=/3/1/28/f_ispravljac1m_8bd560c.png&srv=img37)
Ovim kolom se izvrsava obaranje napona sa 220V AC na npr 25V AC, zatim se taj napon konvertuje u jednosmerni takodje 25, respektivno. Koliki ce biti snizeni napon zavisi od trafoa koji se korist.
http://img19.picoodle.com/img/img19/3/1/28/t_ispravljac2m_9f2da18.png (http://www.picoodle.com/view.php?img=/3/1/28/f_ispravljac2m_9f2da18.png&srv=img19)
Ovo je poboljsana verzija predhodnog kola. Za razliku od predhodnog ima LE diodu kao indikator rada i daje dosta stabilniji napon. Vezivanje grejackih otpornika u oba kola ostaje po starom...svi na red.
Nadam se da vas nisam smorio! :D
2. je da se koristi ispravljac pa da se "barata" jednosmernom strujom i dosta nizim naponom.
Ovo je stvarno dobar predlog. Cenim da je igranje sa 220V sve, samo ne bezbedno!(naročito za one manje iskusne u toj oblasti)
Vezivanje grejackih otpornika u oba kola ostaje po starom...svi na red
Ovo je OK, uz malu napomenu da se onda proračun menja - početna vrednost više nije 220V nego X, gde je X vrednost napona na izlazu iz trafoa.
jeste sigurnije..ali su znatno veci troskovi!
logika je prosta:
veci napon-manja struja
manji napon-veca struja do bi se dobila ista snaga.
a sto veca struja na sekundarnom namotaju transformatora-veca cena.
Jeste da je sigurnije za životinje i za "izvođače" radova koristiti manje napone, ali se pojavljuju neki detalji, mnogo veći trošak, gubitci u samom transformatoru (20%), komplikovanija izrada.
U koliko se pridržavate onoga što je miljance prezentovao, kvalitetno "upetljate" otpornike, pridržavate se vrednosti istih nećete imati nikakvih problema i sve MORA da radi perfektno i dugovečno.
Tori, na prvoj shemi nepotreban je elektrolitski kondenzator, na drugoj shemi stabilizator 78XX je uglavnom za 1A mada ih ima i za veće struje te za njega trebaš i hladnjak, a to sve poskupljuje drastično cenu grijača.
Snagu grijača možete smanjiti ako u seriju sa otpornicima stavite jednu diodu 1N4007 (cena u Radio Klubu je 1.72 dinara).Sa njom smanjujete snagu na pola, služi za polutalasno ispravljanje (http://sh.wikipedia.org/wiki/Исправљач) tako se dobija manja površinska temperatura na otpornicima uz naravno i manju snagu grijača.
@aqua-zoo:
Transformatorski gubitci...
Pa gotovo svaki elektronski uredjaj koji se napaja iz mreze u sebi ima transformator, i da li to smeta...ne! Ti gubitci su toplotne prirode tako da samo mogu da nam pomognu jer mi ovde grejemo.
Izrada ovakvog grejaca je po mom misljenju mnogo jednostavnija od pravljenja nekog terarijuma, a to vecini nije tesko.
Vidim da si konsultovao samo wikipediu...
Elektrolit je veoma neophodan ako na izlazu zelimo da dobijemo dobar (malo promenljiv) jednosmeran napon. On se u jednom delu pozitivne poluperiode naizmenicnog napona puni, a u preostalom vremenu prazni kroz potrosac u ovom slucaju otpornike, bez toga napon bi bio veoma nestabilan.
Sto se tice stabilizatora 78xx naravno da ce da se greje, ali mu sigurno nece biti potreban kuler. To kazem iz iskustva jer u kolu koje smo riddler i ja pravili motori su vukli 1.2A i ispravljac je bio sasvim ok! A sto se kulera tice nisu skupi!
Ova tvoja zamisao da u miljancetovo kolo stavis diodu na red propada u startu! Da li ti znas kakva je strujno naponska karakteristika diode? Ok izdrzace direktnu polarizaciju ali crkava odma pri inverznoj jer joj je tacka proboja izmedju -10V i -30V >>-200V. To sto si tako video na slici (:D ) nece da radi. Praksa nije isto sto i teorija.
Uzgred ciscenjem jedne poluperiode ama bas nista neces smanjiti na temperaturi!
@homer: Pa mislim da nisi u pravu jer na racunu za struju pise KW/h, sto znaci da njih bas briga kolika je struja ili napon. Njima je vazna snaga koju crpi uredjaj.
@tori: pogresno si me shvatio..moj post se nije odnosio na potrisnju el. energije vec na drasticno povecavanje troskova zbog cene transformatora.
A ako cemo da komplikujemo moje misljenje je da je u slucaju grejaca potpuno nepotrebno stabilizovati napon (ako se neko odluci za jednosmerni napon) jer se to u praksi koristi samo kod koriscenja elemenata koji to zahtevaju...a u slucaju redno vezanih otpornika bih preporucio samo reostat koji je veoma jednostavno samostalno napraviti...
A samim tim smanjite povrsinsku temperaturu na povrsini grejaca na 30 tak stepeni i resavate problem pregrevanja otpornika i opasnost da sa ljubimac opece..
@aqua-zoo:
Ova tvoja zamisao da u miljancetovo kolo stavis diodu na red propada u startu! Da li ti znas kakva je strujno naponska karakteristika diode? Ok izdrzace direktnu polarizaciju ali crkava odma pri inverznoj jer joj je tacka proboja izmedju -10V i -30V >>-200V. To sto si tako video na slici (:D ) nece da radi. Praksa nije isto sto i teorija.
Uzgred ciscenjem jedne poluperiode ama bas nista neces smanjiti na temperaturi!
Nešto nisam primetio kod "fabričkih" kabel grijača da postoji trafo sa ispravljačem.
Stabilizator napona je definitivno nepotreban kod grejnja, jedino ako se želi uraditi izuzetno precizan grejač uz upotrebu otpornika male tolerancije (ne računajući povećanje struje na istima usled zagrevanja)
Ne bih da se ovde polemiše o elektronicim ali nisi u pravu, dioda služi da propusti samo jednu poluperiodu u kolo sa otpornicima i greju se a u drugoj poluperiodi se otpornici hlade.Dioda 1N4007 je predviđena za rad u kolima jednosmerne i naizmenične struje pri naponima 1000V i struji 1A što u konkretnom slučaju (grejači) znači da može da se bez problema koristi do 220W. A da bi to mogao i u praksi da proveriš stavi diodu u kolo sa sijalicom pa napiši ono što vidiš jer nisi bio na času kad se to učilo.Toliko o elektronici.
PS
Knjigu u šake i zagrejati stolicu :D
Sam regulator napona iliti reostat možete napraviti po ovoj shemi
evo da se poigramo sa proracunom:
primera radi: grejac od 30w na 25v:
-potrebno 60kom otpornika od 1/2W=30W
-struja za 30W na 25V=1,2A
-otpornost na 25V sa 1,2A=20,83ohm
-otpornost po otporniku:20,83ohm/60kom=0,35ohm
na trzistu trenutno najmanja vrednost otpornika :
-Carbon film 1/2W - 1ohm
-Metal film 1/2W - 1ohm
najjednostavnije resenje je sa 21 kom. otpornika od 1ohm/2W..
jedina mana je sto ima mali broj otpornika sto znaci mala duzina grejaca..
@homer: Stavrno izvini, zaista sam te lose protumacio. Da, naravno da troskovi skacu. Tu varijantu grejaca sam predlozio jer onda se mnogo lakse mogu izbeci problemi na koje su se ljudi zalili.
@aqua-zoo: Na osnovu cega ti smatras da se ne razumem u elektroniku?!
Da li bi sada ja trebao tebi da kazem kako ne umes da razlikujes diodu od drugih poliprovodnickih elemenata kao sto su triak i diak, koji su u tvom kolu, i cije karakteristike nisu ni blizu diodnim, i da je davno bilo kada si ti to ucio pa si pobrkao elemente?:confused:
Manje vise se slazem sa tobom da ovo nije mesto za polemiku o elektronici.
Uzgred dobro sam prelistao knjigu i stojim iza svake svoje reci.
PS
Knjigu u šake i zagrejati stolicu :D
a usput i praktično proveri sa sijalicom tek da vidiš efekat ugradnje diode i princip rada
Ocigledno me nisi razumeo da dioda nije isto sto i tiristor?!
Ja sam uzeo knjugu u sake i znam sta pisem.
Greota bi bilo da ti je ovo profesija i da zivis u zabludi....;)
Ocigledno me nisi razumeo da dioda nije isto sto i tiristor?!
Sam regulator napona iliti reostat možete napraviti po ovoj shemi
Grehota je ne čitati postove a komentarisati ih
Ja sam uzeo knjugu u sake i znam sta pisem.
Jedno je držati knjigu u ruci a drugo čitati ono što tamo piše.
Greota bi bilo da ti je ovo profesija i da zivis u zabludi....;)
Profesija ili ne, brem sam pazio na nastavi i učio.
Kad si se vec uhvatio za ovu recenicu:
Sam regulator napona iliti reostat možete napraviti po ovoj shemi
Cisto informativno: reostat regulise struju, a ne napon... Na banalnom primeru:
http://img33.picoodle.com/img/img33/3/1/31/f_idiotm_2936014.jpg
A rasprava oko diode je ocigledno besmislena (kao i ideja da ce otpornici da se ohlade za 1 poluperiodu, tako ce temperatura samo sporije da poraste).
ova rasprava ide ka besmislenom, još mi je malo od života ostalo da se sa tobom ubeđujem :D
tema ide u sasvim drugu stranu, a to ne valja za forum, molim admine da obrišu ove baljezgarije
Poluvalni ispravljač je sklop koji se služi za propuštanje samo jedne poluperiode izmjeničnog napona. Tipičan predstavnik poluvalnih ispravljača ja samo jedna dioda spojena serijski s trošilom. Budući da propušta samo jednu poluperiodu ulaznog izmjeničnog napona, učinkovitost ovakvog sklopa je manje od 50%.
Preuzeto sa http://hr.wikipedia.org/wiki/Ispravljač
Merenja pre diode (mrežni napon) 232V naizmeničnog napona
Merenja posle diode (na krajevima otpornika) 101V ispravljenog napona
Znači da po Ohmovom zakonu dobijamo nešto manju snagu na otpornicima a time i manju površinsku temperaturu samih otpornika.
Otpornici bez diode P=U*I >> P=220*(220/R)
Otpornici sa diodom P=U*I >> P= 101* (101/R)
Znači ako uradite proračun za potreban grejač npr 50W i tako dimenzionišete otpornike (što je za većinu terarijuma prevelika snaga uz pretpostavku sobne temperature 20 C stepeni) ubacivanjm diode u kolo smanjujete snagu za više od pola i time su i sami grijači sa manjom površinskom temperaturom.
Cena diode je zanemariva a u kombinaciji sa još jednim prekidačem dobijate u istom crevu dva grejača, nominalne proračunate snage i duplo manji.
Sve se ovo uči u osnovnoj školi samo se treba podsetiti.
ova rasprava ide ka besmislenom, još mi je malo od života ostalo da se sa tobom ubeđujem
tema ide u sasvim drugu stranu, a to ne valja za forum
Pa cemu vise ovo nastavljane!!!!!!!!?
dokaz teorije u praksi, nadam se da je dovoljno vidljivo
http://www.youtube.com/watch?v=C2m8LSMaQfQ
Potvrdjujem funkcionalnost aquazoo-ovog predloga u vezi upotrebe redno vezane ispravljacke diode u kolo sa grejacem:
moj primer:grejac 50W-otpornici 0,6W-metal film,dioda BY 133 (takvu sam nasao kuci)
reakcija:
-pad napona sa 210V na 115V
-smanjenje struje sa 205mA na 90mA
-smanjenje temperature na povrsini otpornika sa 47 na 22 stepena C
pohvala za Aqua-zoo :th_clap: :th_clap:
Nisam dugo na ovom forumu ali kako sam diplomirani inzenjer elektrotehnike moram da objasnim neke fundamentalne stvari po pitanju proracuna snage na rezistivnom potrosacu.
Naime, svima je poznato da je za rezistivni potrosac disipacija P=U*I, a kako je I=U/R => P=U*U/R.
Sad se postavlja pitanje koliko je U?
Ako se koristi napon mreze, onda je nase U u stvari efektivna vrednost mreznog napona Ueff. Ueff se racuna kao http://www.teraristika.org/forum/attachment.php?attachmentid=1756&stc=1&d=1233525775
Gde je Um amplituda napona i iznosi oko 310V, pa dobijemo efektivnu vrednost 220V.
U slucaju da koristimo polutalasni ispravljac (citaj: jedna dioda), mi u stvari eliminisemo jednu poluperiodu sinusnog napona, pa dobijemo
http://www.teraristika.org/forum/attachment.php?attachmentid=1757&stc=1&d=1233526343
Lako je izracunati snagu iz prvog i drugog slucaja:
1. Potpun sinus
P=Um*Um/2*R
2. Polu sinus
P=Um*Um/4*R
Snaga je u drugom slucaju upola manja.
Jos jedna napomena za korisnika, mislim da je tori, inverzan probojni napon standardne 1n4007 ispravljacke diode je 1000V i ona je projektovana za struje do 1A.
Slazem se sa tobom u vezi napona, ali koliko znam bitna je i struja.
Da ne bi doslo do nesporazuma i uvrtanja reci, redovan profesor katedre za osnove elektrotehnike univerziteta u beogradu, Antonije Djordjevic, je rekao da bi struja u kolu bila izmedju 1A i 3A, sto mi deluje veoma kriticno. Sta ti kazes na ovo?
I da kako po misljenjima nekih ja nemam blage veze sa elektronikom zeleo bih da te pitam da li je poluperioda napona iz merze 50Hz jednaka 1/2*50 s tj 0.01s?
Napisao sam gore da je kod rezistivnih potrosaca I=U/R
prema tome, za struju od 1A, kod napajanja bez diode otpornost je R=U/I=220/1=220 oma.
tada je disipacija snage na toj otpornosti P=U*I=220W.
Kako nama trebaju grejaci 20-50W (uzecu neku srednju vrednost 35W), lako se proracunava sledece:
P=U*I=U*U/R
R=U*U/P=220*220/35=1383 oma.
Znaci treba nam otpornik koji ima otpornost 1383 oma i moze da disipira 35W.
Moze se redno vezati 14 otpornika od 100 oma (1383 je neznatno razlicito od 1400 oma, za ovu primenu), tako da opet imamo oko 35W na 14 otpornika.
Iz ovoga sledi da ce svaki otpornik disipirati 35/14W=2.5W, sto je vec realnije za naci (zicani).
Opet, struja je I=220V/1400oma=0.157A.
Opet P=U*I=220V*0.157A=34.57W
I, da poluperioda gradske mreze traje 0.01 sekund. U slucaju da se koristi polutalasni ispravljac imamo 0.01sekund poluperiodu, pa 0.01 sekund nemamo nista i tako u krug.
da li to onda znaci da ako je sijalica potrosac svetlece 0.01s pa ce biti ugasena 0.01s?
Tacno, ali oko to ne moze da primeti, zar ne?
Zbog nesavrsenosti oka, ne mozemo primetiti brze promene (mislim da je granica 24Hz.
Koliko znam, ucestanost smenjivanja fotografija kod filmske kamere (u bioskopu) je 24Hz, a mi ne primetimo prelaze.
Hvala na odgovoru, zaista to mislim. :)
Sto sam imao da pitam pitao sam, sto sam primetio primetio sam :D
Sada se povlacim iz ove debate.
OK, nadam se samo da sam razjasnio stvari. Na kraju krajeva, ova mesta i sluze za to.
Powered by vBulletin® Version 4.2.0 Copyright © 2024 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.