-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Zmije Srbije
Pozdrav,
vidim da se dosta pise o zmijama sirom sveta. Hajde da malo pisemo i o nasim.
Kao sto svi znamo odnos naseg naroda (a i vecine drugih) prema prirodi, flori i fauni je uglavnom los. Ovo se pogotovo odnosi na zmije. U nekim delovima zemlje zmije zovu i “poganuse” i progone ih na svaki nacin. Za svaku zmiju vecina ljudi misli da je otrovnica i potecijalna opasnost. Karatkeristicno je i da se “hrabrost” dokazuje ubijanjem zmija. Ponegde se cak mrtve zmije kace na drvece ili pogodna mesta kao dokaz takve hrabrosti i navodne opasnosti koja preti od njih. Sve je ovo veoma pogresno. Iako od otrovnica postoji odredjena opasnost, ipak korist od zmija daleko prevazilazi rizik. Zmije su visoko specijalizovani mesozderi, koji se hrane izmedju ostalog glodarima. Zmije efikasno ogranicavaju brojnost glodara. Jedna zmija je u stanju da unisti citavu porodicu miseva. Moze ih pronaci tamo gde drugi predatori ne mogu. Ako imamo u vidu da se glodari razmnozavaju jako brzo, njihovi prirodni predatori su vrlo bitni. Kada ovome dodamo da su zmije plen pticama grabljivicama, jasno je da predstavljaju vaznu kariku u prirodnom lancu ishrane. Uprkos netrpeljivosti, strahu ili cak mrznji, ne treba ih unistavati, niti dirati.
Podrucije Srbije je relativno bogato vrstama zmija. Za sada je poznato 10 vrsta zmija iz 2 familije (Colubridae i Viperidae). Moguce je da su zastupljene jos neke vrste, kojih inace ima u Crnoj gori, Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji, ali nisu pronadjene ili to nije jasno potvrdjeno.
U odnosu na ogroman broj vrsta u svetu (oko 2900) ovo je mali broj vrsta. Medjutim, kada se uzmu u obzir klimatski uslovi i u odnosu na mnoge evropske zemlje 10 vrsta je sasvim solidan broj. Od ovoga samo dve vrste su otrovnice i relativno opasne po coveka – poskok (V. ammodytes) i sarka (V. berus). Postoji i treca Sargan (Vipera ursinii) na podruciju Kosova (Sar planina i Prokletije). Poskok je zastupljeniji u Srbiji, dok se sarka sve redje nalazi i to u visim krajevima.
Koliko sam ja uspeo da saznam u Srbiji se moze naci:
Iz porodice VIPERIDAE:
- Poskok -Vipera ammodytes
- Sarka - Vipera berus
- Sargan - Vipera ursinii – Kosovo, Sar planina i Prokletije
i porodica COLUBRIDAE:
- Belouska (barska belouska) - Natrix natrix
- Ribarica (recna belouska) - Natrix tessellata
- Stepski smuk - Dolichophis caspius
- Eskulapov smuk (obicni smuk) - Zamenis longissimus
- Smukulja (glatki smuk) - Coronella austriaca
- Prugasti smuk - Elaphe quatuorlineata
- Zmija silac - Platyceps najadum
Pozdrav,
Zoran
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Moram ponovo da pohvalim Kizinu posvecenost u edukovanju, covek se stvarno trudi
Posto je ovo ipak teraristicarski forum ja cu pisati malo o cuvanju ovih vrsta, samo ono najosnovnije. Iako nisu bas popularni ljubimci u nasoj zemlji, u inostranstvu ih ljudi najnormalnije cuvaju, i cak su spremni da daju i dosta para da bi dobili neku od ovih zmija. Ja sam cuvao 6 nasih vrsta zmija, a
skupio sam i iskustva ljudi koji su cuvali ostale nase vrste. Moram da napomenem da sam protiv uzimanja zmija iz prirode, tako da ce se prica odnositi
na CB zivotinje.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Kod nas zive dve vrste vodenih zmija. To su belouska (Natrix natrix) i Ribarica (N. tessellata). I jedna i druga vrsta mogu uspesno da se cuvaju u
terarijumu, mada ne predstavljaju bas preterano interesantne ljubimce.
Belouska poraste do 150 cm (nekad i duze, cak i do 180 cm), dok je Ribarica obicno dugacka do 100 cm, mada moze da bude veca. Potrebno im
je obezbediti veliki akva-terarijum, sa dosta prostora za plivanje, ali i dovoljno suvog dela na kome mogu da se suncaju ispod lampe.
Za ishranu mladih se koriste punoglavci i sitne ribice, koje mogu da se kupe u ribolovackim radnjama, a za odrasle se koriste zabe i nesto vece ribe.
Belouska pretezno jede zabe a ribarica ribe, kako joj samo ime kaze. Mogu se navici i na mrtvu hranu, na odledjenu ribu.
Ove vrste nisu agresivne i ne ujedaju, ali kad su uznemirene pustaju moshus iz kloake, zajedno sa izmetom, sto ima jako neprijatan miris. Medjutim,
vremenom, ako se zmija navikne na umereno uzimanje u ruke, prestace da ga ispusta. Ovim zmijama, kao i ostalim nasim, potrebno je obezbediti
par meseci zimskog sna, mada ima dosta slucajeva da zmije nesmetano zive i bez toga.
Belouska - Natrix natrix
Ribarica - N. tessellata, mladunac
Mladunci izgledaju skoro isto kao i odrasli primerci, s tim sto odrasli primerci obicno budu malo tamniji, sto je cest slucaj kod zmija.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Domaci smukovi kao sto su Eskulapov smuk (Zamenis longissimus), Stepski smuk (Dolichophis caspius) i Smukulja (Coronella austriaca), takodje
mogu da se cuvaju u terarijumu, mada Stepski smuk tesko moze da se pretvori u bas zahvalnog ljubimca. Ova vrsta je agresivna i nervozna,
bila ona WC ili CB. Cesto ujeda i ne voli da se uzima u ruke. S druge strane Eskulapov smuk i Smukulja se odlicno navikavaju na terarijum i na
uzimanje u ruke.
S obzirom na velicinu zmije treba odrediti i velicinu terarijuma. Eskulap raste oko 150 cm (u retkim slucajevima i do 200 cm), Stepski i do 200 cm
(u extremnim slucajevima i do 300 cm, pa je to najveca evropska zmija), dok je Smukulja dosta manja - do 90 cm.
Smukulja nije preterano aktivna, ni brza zmija. Najbolje moze da se pripitomi od svih nasih vrsta, odnosno, najlakse se navikava na coveka. Problem
moze da bude u hranjenju, jer neki primerci odbijaju da jedu glodare i hrane se samo gusterima. To se posebno odnosi na mladunce, jer je poznato
da mladunci mnogih zmija uglavnom jedu inskete i gustere, pre nego sto predju na glodare. Smukulja je i kanibal, pa nije preporucljivo drzati je sa
drugim zmijama, mada znam za slucejeve drzanja vise Smukulja zajedno, bez problema.
Eskulap i Stepski smuk su velike zmije, brze i aktivne, pa im treba dosta veci terarijum, koji mora da bude i visok, jer su ove zmije odlicni penjaci i dosta
vremena provode po granama drveca i zbunja. Hrane se misevima i pacovima.
Eskulapov smuk - Zamenis longissimus
Stepski smuk - Dolichophis caspius, polu-odrasli
Smukulja - Coronella austriaca, mladunci
Mladunci Eskulapa i Stepskog se dosta razlikuju od odraslih. Izgledaju kao potpuno drugacija vrsta. Mladunci Smukulje izgledaju skoro isto kao
i odrasli. Smukulja radja zive mladunce, za razliku od ostalih nasih Colubrida.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
U Crnoj Gori zivi jos nekoliko vrsta smukova koji su po izgledu interesantniji od nasih uobicajenih.
To su Leopard smuk (Zamenis situla), Prugasti smuk (Elaphe quatuorlineata), Balkanski smuk (Hierophis gemonensis) i Shilac (Platyceps najadum).
Ovo su vrste karakteristicne za crnogorsko primorje, a u Srbiji su pronadjeni Prugasti smuk i Shilac, u dolini reke Pcinje, na samoj granici sa Makedonijom.
Sto se tice cuvanja ovih zmija, Leopard i Prugasti se vrlo uspesno cuvaju i dobro se navikavaju na zarobljenistvo. Leopard poraste do 100 cm, i prilicno
je mirna i ne previse aktivna zmija. Prugasti smuk raste oko 150 cm, redje 200, a bilo je i vecih primeraka. Leopard je zbog svojih shara posebno
interesantan, podseca na kukuruznog smuka. Postoje dve morfe, prugasta (redja) i prstenasta. Prugasti je masivna zmija, koja takodje lepo moze
da se pripitomi i da se navikne na uzimanje u ruke. Potrebno joj je obezbediti veliki i visoki terarijum. Mladunci Leopard smuka su slicni odraslim
primercima, dok mladunci Prugastog najvise podsecaju na Lampropeltis getula. Ova zmija iz crne boje prelazi u zutu, kako stari, a svetle prstenove
oko tela zamenjuju 4 cnre poprecne pruge zbog kojih je dobila naziv. Obe vrste se uspesno hrane misevima, s tim sto odraslom Prugastom mogu
da se daju i pacovi.
Leopard smuk - Zamenis situla
Prugasti smuk - Elaphe quatuorlineata
Balkanski smuk - gemonensis, nije bas idealna zmija za cuvanje. To je jedna od najagresivnijih vrsta, mada sam video da ih ljudi cuvaju. Poraste
do 100 cm, ali to sto je mala ne znaci da nema bolan ujed Ovo je brza i aktivna zmija. Hrani se glodarima, a mladunci izgledaju dosta drugacije
od odraslih, obicno su svelije obojeni, skoro crvenkasti.
Shilac - najadum je jedna od nasih najlepsih zmija, poraste do 130 cm i ima jako tanko telo. Ovo je vrlo brza (najbrza od nasih) zmija, i vrlo je aktivna.
Ujeda ako se uzima u ruke, a ima prilicno bolan ujed jer ima malo otrovnu pljuvacku. To nije bas pravi otrov kao kod otrovnih zmija, i bezopasan je
za coveka, medjutim brzo ubija gustere. Ovo je zmija koja se uglavnom hrani gusterima, tako da se ne moze bas lako navici na ishranu misevima.
U prirodi se hrani i insektima. Mladunci izgledaju isto kao i odrasli.
Balkanski smuk - Hierophis gemonensis
Shilac - Platyceps najadum
Slike Shilca je napravio Rile iz NS.
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
Hvala Nenade, 'ajmo dalje.
Dakle, kao sto rekosmo, u Srbije se mogu naci 3 pripadnika porodice Viperida.
Poskok (Vipera ammodytes), Sarka (Vipera berus) i samo na podruciju Kosova: Sargan (Vipera ursinii)
Evo osobina zmija koje pripadaju ovoj porodici:
VIPERIDAE
U svetu ova porodica je sa velikim brojem vrsta i neke od njih su veoma opasne. Ovo se odnosi samo na podrucije Srbije:
- Telo viperide je debelo, zdepasto i manje od 1 m. duzine. Boja je varijabilna i najcesce tamnija. Cesto imaju cik-cak saru, ali ne i uvek. Krljusti su ispupcene (keeled).
- Glava je trouglastog, kopljastog oblika i spljostena, a vrat je tanak i jasno odvaja glavu od tela. Na vratu su samo manje plocice sa dorsalne (ledjne) strane.
- Zenice oka su uspravne i uske (tzv. macije oci).
- Vole kamenite, suncane, suve terene, zatim sume, narocito ivice suma, kanjone reka. Zimu provode u zmijarnicima, cesto vise njih odjednom. Ovo su najcesce rupe u zemlji, supljine, pukotine i sl.
- Vrlo su trome, cesto savijene u kolut, pogotovo kada se spremaju za ujed. Nasuprot tome, ujedaju brzo.
- Krecu se uz podlogu i pri tome ne stvaraju sum.
- Hrane se gusterima, malim pticama i sitnijim glodarima. Mlade zmije jedu insekte i uglavnom sitniji plen. Kako rastu plen postaje krupniji.
- Love cekajuci u zasedi. Prilikom prolaska plena one ga ujedaju snazno i brzo ubrizgavajuci otrov. Zatim cekaju da otrov paralise i ubije zrtvu. Ako je plen pri tome odmakao zmija ga prati uz pomoc cula mirisa i zatim guta celog od glave ka nogama. Zbog usporenog metabolizma (ektotermne su) mala im je potreba za energijom i jedu vrlo retko.
- Ujedi ljudi nisu toliko cesti ali ih ima. Najcesce nastaju usled covekove nepaznje. Ove zmije, kao i sve druge se sklanjaju pred covekom. U slucaju da ih neko nagazi ili ugrozi rukom branice se ujedom. One poseduju hemotoksican otrov koji hemoliticki deluje tako sto razara crvna krvna zrnca i krvne sudove. U jednom ujedu zmija moze da ubrziga od 7-15 ccm, zavisno da li je skoro ujedala i koliko je velika. Ujed je bolan izaziva oticanja, podlive, mucninu, glavobolju, povracanje, proliv, zujanje u usima, groznicu, hladno znojenje. Moze doci do paralize udova, ali i smrti. Sve ovo zavisi od mnogo faktora, koji su vec opisani u temi “Zmijski otrov”. Dok zmija drzi zatvorena usta otrovni zubi su savijeni uz nepce. Kada otvori usta oni se ispravljaju. U slucaju da slomije zub, ubrzo ce novi doci na njegovo mesto.
- Pare se u aprilu, odmah nakon hibernacije, i tada je moguce videti mnogo njih u zmijskim gnezdima. Onda su i najopasnije, prvo, jer su tada najagresivnije, a drugo, otrov je tada najkoncentrisaniji, jer nije lovila tokom zimskog sna.
- period kopulacije traje do 30 dana, nakon cega se razilaze. One su viviparne i radjaju zive mlade (od 5 do 15, u zavisnosti od starosti). Nakon 5 godina zmije postaju plodne. U pocetku izlegu manji broj mladih, recimo 2-5, a kasnije i do 15.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Sto se tice cuvanja domacih vipera, u zarobljenistvu se Poskok (Vipera ammodytes) najbolje ponasa. Nije neophodan preterano veliki terarijum,
jer ova zmija retko prelazi 90 cm, i obicno je kraca. Viperide nisu ni nesto preterano aktivne, i poznato je da uglavnom "sede i cekaju" plen.
Ja sam ih hranio uglavnom tako sto sam dugackom pincetom primicao misa zmiji. Poskok ga onda brzo ujede i saceka par minuta da mis ugine.
Posle toga krece u potragu za njim i kad ga nadje pocinje sa gutanjem, ili ga prethodno odnese na neko drugo mesto, na kome ga guta.
Poskok nije bas agresivna vrsta i brzo se navikava na coveka. Nije bas pametno uzimati ih u ruke bez debelih rukavica, ali CB primerci verovatno
retko grizu. Cak se i WC Poskoci mogu navici na to.
Sharka (V. berus) se ne navikava bas tako lako na zarobljenistvo. Cesto odbija hranu, tako da je ljudi slabo cuvaju. Moze da se navikne na
uzimanje u ruke, ali ovo nije vrsta koju bih bilo kome preporucio za cuvanje, jer sam cuo samo losa iskustva ljudi koji su to pokusavali.
Shargan (V. ursinii) je treca i najredja vipera, koja se moze naci na visokim planinama Kosova i Crne Gore. Retko se cuva, ja sam samo na izlozbi
zmija video jednu, za koju mi je receno da je pripadala Rastku Ajticu. Mislim da se uglavnom hrani gusterima, i takodje nije bas vrsta koju
bih preporucio. Inace, nije opasna po coveka, secam se da smo i uzimali u ruke tu sa izlozbe zmija, retko grize, a kad i ujede nema dovoljnu
kolicinu otrova da moze da napravi neku stetu coveku, pa se protivotrov nikad ne prima.
Evo i slika, inace, slike Sharke i Shargana je napravio Rile.
Poskok - Vipera ammodytes
Sharka - Vipera berus
Shargan - Vipera ursinii
Inace, odrasle zmije mogu da se hrane jednom nedeljno (i colubride i viperide), s tim sto smukove nije lose hraniti i cesce, a viperide nekad
nece da jedu svake nedelje, nego hranu uzimaju na 10-15 dana, sto zavisi od jedinke. Kao podloga u terarijumima treba koristiti treset, sljunak,
i slicno, sto koristimo i za druge zmije. Neophodno je mesto za skrivanje, i grane za penjanje. Zmije o kojima smo do sada u ovoj temi pricali su
sve dnevne zmije, pa je najbolje grejati ih na sijalicu koja ce biti izvan terarijuma, ili u terarijumu, ali zasticena da zmije ne mogu da se opeku na
nju. Terarijum mora da bude dobro zatvoren, jer sve zmije vole da beze , a to moze da bude problem, posebno ukoliko su u pitanju vipere,
naravno.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Eh, ostale su jos tri vrste koje nismo pomenuli. To su dve colubride - Zmajur (Malpolon insignitus, nekad podvrsta vrste M. monspessulanus, a
sad kanonizovan u posebnu vrstu), i Machija zmija (Telescopus fallax), kao i jedna zmija iz porodice Typhlopidae - Crvolika zmija (Typhlops vermicularis)
O cuvanju Typhlopsa je ranije bilo reci, pa necu pisati nista sad, a sto se tice ove dve colubride, znam vrlo malo o njihovom cuvanju. Cuo sam
za Telescopusa koji je godinama bio agresivan u terarijumu, pokusavao da ujede, koji se inace hranio samo gusterima (mala zmija, obicno manja
od 75 cm, uglavnom aktivna nocu). A mislim da je Zmajur malo prilagodljiviji. To je inace velika zmija, moze da dostigne i 200 cm. Obe vrste su
otrovne, ali je njihov otrov bezopasan po ljude. Takodje, vrlo retko mogu da zadaju otrovan ujed coveku, zbog zuba postavljenih na kraju vilice,
sto je slucaj sa svim otrovnim colubridama.
Slike ovih vrsta nemam, nikad ih nisam ni video, ali ako nekog zanima nek pogleda na sajtu herp.it
-
Zagriženi ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
@nenad-pogresno si postavio nazive za sarku i sargana, tj. zamjenio si im mjesta 4. i 5. slika vipera je sargan, a 6. i 7. slika je sarka...
-
Odg: Zmije Srbije
Pozdrav svima, izuzetno mi je drago da vidim kako ovaj forum napreduje. Razne teme su u opticaju, no vi ste se dotakli moje, a verovatno i vashe omiljene, a to su zmije. Nenade i Kizo svaka chast na revnosti i informisanosti. Siguran sam da ce nekome znachiti ovi podaci, jer tu ima mnogo informacija iz prve ruke. Medjutim, tim zivotinjama je kao shto je Nenad rekao mesto u prirodi.
Za Duleta87: Ne nije pogreshio, ali ti jesi Na 4.-oj i 5.-oj slici se nalazi sharka i to podvrsta (Vipera berus bosniensis), koja se znachajno razlikuje od druge znatno rasprostranjenije u Evropi podvrste (V. b. berus, koja uzgred i ne zivi kod nas, ondnosno josh uvek nije potvrdjen nalaz). Tako da te priche o sharkama sa cik-cak prugom ne piju vodu (bar ne kod nas ) No, ni ovo nije kljuchna razlika izmedju ove 2 podvrste, ali o tome cemo nekom drugom prilikom.
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
A, evo i Rileta, sto se ne pojavljujes cesce na forumu? Tvoje poznavanje herpetofaune bi stvarno bilo od koristi
Da, nisam zamenio mesta, na prve dve slike, posle Poskoka je Sharka, a posle ide Shargan. Jedan od nacina razlikovanja ove dve vrste moze
da bude u shtitovima pileusa, na primer, Sharka izmedju supraokularnih i frontalnog shtita ima uvek tri mala shtita, dok Shargan ima jedan
veliki, ili dva, od kojih je jedan upadljivo manji. Rile, ispravi me ako greshim, bolje si upucen u te stvari
Ove slike su mozda premale da bi se to videlo, ali ja sam od Rileta dobio vece verzije slika, pa sam mogao lepo da vidim.
U svakom slucaju, lepo sto se jos neko ukljucio u raspravu, samo napred...
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
Ah, da, jos jedan od nacina razlikovanja moze da bude i cik-cak shara naravno, a kod Shargana je najcesce oivicena tamnom bojom, sto se
lepo vidi na poslednjoj slici.
Inace, Rile, slazem se da je ovim zivotinjama mesto u prirodi. Medjutim u inostranstvu mogu da se kupe sve ove vrste iz odgoja. Kad sam imao
pre par godina problema sa jednim poskokom kog sam cuvao, na forumu Kingsnake, koji je verovatno i najveci forum o zmijama, neko mi je
savetovao da se obratim ljudima koji tamo cuvaju poskoke. Tamo u Severnoj Americi, ljudi najnormalnije cuvaju evropske vrste, dok je u nasoj
zemlji to ljudima bezveze i nezanimljivo.
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
Lepo, lepo, vidim da se jos ljudi ukljucuje i to mi je veoma drago. Nenad ima fenomenalne slike koje ja bas i nemam, pa je dobro da se dopunjujemo.
Od te 3 Viperide kod nas je najzanimljiviji i najcesci - Poskok. Malo o njemu podataka:
Poskok
Vipera ammodytes
Familija: Viperidae (podfamilija: Viperinae)
Druga imena:
Kamenjarka, prisojkinja, Nose-horned Viper, Sand-Viper (Eng.)
Duzina: Odrasli poskok dostize duzinu od 60 do 80 cm, s tim da je muzjak duzi. Postoje zapisi da su vidjeni primerci i do 100 cm, ali je to veoma retko. Uprkos tome on je najduza evropska otrovnica. Duzina repa je 1/6-9,5 duzine tela kod muzjaka i 1/8-11 kod zenke.
Izgled: Najkarateristicniji je roscic koji se nalazi na vrhu nosa. Glava im je izrazito kopljasta, trouglasta. Zenice oka su uspravne (tzv. macije oci). Telo je zdepasto i deblje (ima dosta sala), rep kratak. Boja je vrlo varijabilna. Muzjaci su najcesce sivkasti, dok su zenke smedje, sivosmedje i crvenkaste. Na ledjima imaju crnu ili smedje crnu cik-cak saru po sredini. Sara moze biti izlomljena i ciniti rombove, ne mora biti kontinuirana, a kod muzjaka je jace izrazena. Vrlo retko sara je bledja i moze biti cak i linija. Na bokovima imaju tamne mrlje. Sa trbusne strane (ventral) je siva, zuckasta, cak i roze.
Scale count: Na glavi nema vecih plocica vec je prekrivena manjim krljustima, koje su glatke ili blago ispupcene. 21-23 (redje 25) redova ledjnih krljusti, ispupcenih. Trbusni (Ventral) 143-161 kod muzjaka i 147-160 kod zenke. Anal je iz jednog dela, podrepnih je 27-40 kod muzjaka i 24-37 kod zenke. Oko oka ima 10 do 14 krljusti. Supraokular je vrlo izrazen, blago izbacen. Jedna ili dve vertikalne serije krljusti odvaja preokularne od nasala. Nasal je iz jednog dela, a redje podeljen. Dve serije krljusti izmedju oka i labijalnih. Gornji labialni 8-12, obicno 9 ili 10, a obicno cetvrti i peti dodiruju oko. 4 ili 5 donjih labijalnih. Temporalni su glatki ili blago ispupceni.
Staniste: Rasprostranjen je u Maloj Aziji i sirom Balkanskog poluostrva. Severna granica je obala reke Save i Dunava. Najcesce obitava u kamenitim predelima, na prisojnim mestima. U narodu ga jos zovu kamenjarka ili prisojkinja, sto dovoljno govori o mestima na kojima boravi. Cesto se moze videti na stenama, kamenju, nekada i na livadama sa niskim rastinjem, u zbunju. Penje se na nize drvece i u zbunje u potrazi za manjim pticama.
Ponasanje: Voli sunce i toplo vreme. Kada je mnogo toplo (leto) aktivan je ujutro i u sumrak, a kada je hladnije aktivan je tokom dana.
U principu nije agresivan, ali ako se uznemirava pocne da sisti, pokusava da pobegne, a nekada se sklupca i pokusava brzo da ujede. Ovo je samo kada oseti da je ugrozen. Inace je vrlo trom i spor. Plen ceka u zasedi i ujeda ga brzo. Zatim ceka da otrov pocne da deluje. Pomocu cula mirisa prati ga i guta celog od glave prema nogama. Nakon toga se povlaci na skrovita mesta kako bi svario hranu. Mladji primerci jedu i insekte. Tokom hladnih noci su u sklonistima, a ujutro kada izadje sunce rado se suncaju na pogodnim mestima, skupljajuci toplotu. Danju ako nije previse vruce aktivni su, ali se povlace ako im temperatura ne odgovara. Penju se cesto na nize grane i u zbunje.
Krajem jeseni (sto zavisi od vremenskih prilika) povlace se u rupe, sklonista gde padaju u zimski san, hibernaciju. Cesto je to vise njih. Tokom zime ako bude perioda sa lepim i toplim vremenom moogu da izadju iz sklonista, ali su usporeni.
Ishrana: Sitni glodari, gusteri, mlade ptice i druge manje zmije. Mladji poskoci jedu i insekte.
Razmnozavanje: Pare se na prolece (april-maj) odmah nakon perioda hibernacije. Tada se skuplja veci broj poskoka na jednom mestu i vrlo su agresivni. Muzjaci pronalaze zenku pomocu mirisa koji ova ispusta. Nakon parenja, koje se moze desiti vise puta, oni se razilaze. Poskoci su viviparni i na jesen zenka radja 5-14 zivih mladih na nekom skrovitom mestu (avgust mesec). Mladje zenke radjaju manji broj mladunaca. Mladunci poseduju istu vrstu otrova kao i odrasli, ali u manjoj kolicini. Takodje imaju instikt da se brane ujedom.
Podvrste: U Evropi ima tri podvrste. U Srbiji je to: Vipera ammodytes ammodytes; jug Balkana: V. a. meridionalis; istocna Rumunija, Bugarska i deo Turske koji pripada Evropi: V. a. montadoni. Postoji i podvrsta u Aziji: V. a. transcaucasiana.
Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije, covek
Opasnost po coveka: Od poskoka, kod nas, sto se zmija tice, preti najveca opasnost za coveka. Duzina otrovnih zuba je do 1 cm. i dok zmija drzi zatvorena usta nalaze se uz nepce. Kada otvori usta zub se ispravlja u polozaj za ubod. Otrov koji prozivodi je hemotoksican i izaziva poremećaje u broju crvenih krvnih zrnaca, poremećaje u mehanizmu zgrusavanja krvi, i razaranje tkiva. Medjutim, sklanja se od coveka koliko god je moguce. Ujedi se najcesce dese usled nepaznje. Ako se nagazi, ili prikom radova u polju (skupljanje granja, trave…), prilikom penjanja paninarskih smeri kada se nepazljivo ruka stavi u blizinu zmije i slicno. Ujeda brzo. Ujed je bolan. Svi simptomi su vec dati u temi “Prva pomoc u slucaju ujeda”.
U odnosu na druge krajeve sveta, u Evropi od ujeda zmije strada malo ljudi. Statistika kaze da je to manje od 10 godisnje i to najvise od ujeda poskoka.
-
Zagriženi ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
ok vjerovatno je moja greska al nije namjerna i ja sam to procitao...ali neko vjerovatno nije u pravu koga zanima evo adresa pa nek se uvjeri... http://images.google.ba/imgres?imgur...%3Dbs%26sa%3DG
-
Moderator
Odg: Zmije Srbije
E, pa evo resenja - nisu nam isti narodni nazivi! Obrati zato paznju na latinske nazive - ispod slike Sharke na tom sajtu pise:
Bosanski šargan (Vipera berus bosniensis).
Dakle Vipera berus - Sharka. Podvrsta bosniensis, kako je i Rile rekao. A Shargan se na latinskom zove Vipera ursinii, i slican je po izgledu obicnoj
podvrsti Sharke - Vipera berus berus. E sad zabuna je nastala jer se kod vas narodni naziv Shargan upotrebljava za Sharku kako vidim, sto je
slucaj i u nekim delovima nase zemlje, gde se Sharganom nazivaju i Poskoci i Sharke, ali ajd da ne brkamo babe i zabe, zato sluze latinski nazivi,
koji su u svakom delu sveta isti. Ja sam iznad slika stavio tacne latinske nazive, a to sto se narodni nazivi razlikuju od mesta do mesta, nije moja krivica.
-
Zagriženi ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
heh bice da je tako dobro je da postoje latinski nazivi...zato mi i nijei bilo jasno o cemu je rijec jer sam na jos par mjesta naso ovaj naziv za (bosanskog) sargana..hehe to bi sad znacilo da u Bosni i nema pravog sargana o kojem ti pises...
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
FAMILIA: Colubridae
SUBFAMILIA: Boiginae
Objedinjuje poluotrovnice koje svojim otrovom ubijaju manje zivotinje (obicno nisu opasne za coveka). Veoma su brojni predstavnici iz rodova Telescopus, Malpolon, Psamophis, Dispholidus i druge koje imaju sirok areal rasprostranjenja. Na primorju i jugu nase zemlje zivi Coelopeltis monspenssulana i Tarbophis fallax
evo i ovo su zmije nase zemlje...jedino sto na netu nisam uspela naci slike ove dve vrste..pa ako ih neko nadje i ako zna nesto o njima nek napise....
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
Cao Huana,
jeste i tih vrsta ima "kod nas". Postavlja se samo pitanje sta je to nasa zemlja?
Koliko je meni poznato njih nema na teritoriji danasnje Srbije. Mozda gresim...
Tema je zmije koje se mogu videti u Srbiji, u prirodi, naravno. Ovih ima u Crnoj gori. Ako idemo na Crnu goru, blizu je onda i Dalmacija, Hrvatska, Bosna, Makedonija, onda mozemo da pisemo o zmijama na podruciju Balkana. Nemam nista protiv, naravno, ali posto i kod nas ima, pomenutih, desetak vrsta rekoh da se za sada ogranicimo na majku Srbiju. Kad krenemo dalje da otvorimo novu temu, cisto da se ne zbunjujemo previse. Ja o ovim koje si ti pomenula, iskreno, malo znam ili nimalo, a voleo bih da procitam.
Pozdrav...
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
ja sam nasla podatak koji kaze da ih ima na jugu srbije e sad mozda i nije tacan neam pojma u svakom slucaju pretpostavljam da niko nije cuo za njih pa eto sad jeste a u svakom slucaju mozte izbrisati post ako mislite da ne odgovara temi...
-
Ljubitelj egzotičnih životinja
Odg: Zmije Srbije
Ma ne, sto bi brisali, svaki odgovor je dobrodosao. Mozda si i u pravu...
Evo malo o Sarki:
Sarka
Vipera berus
Familija: Viperidae (podfamilija: Viperinae)
Druga imena:
Ridjovka, Common Viper, Adder (Eng.)
Duzina: Obicno su duzine 65 cm, a veoma retko do 80 cm. Zenka je duza od muzjaka. Rep je duzine 1/5 do 1/9 duzine tela kod muzjaka, kod zenki je to 1/8-1/10.
Izgled: Glava je srcolika, spljostena i ravna, a ponekad blago uzdignuta. Vrat je uzak, telo deblje, ali manje nego kod poskoka.
Boja joj je varijabilna. Muzjaci su kontrasno obojeni, narocito u prolece u vreme parenja i to bledo sivi sa intezivnom crnom sarom. Zenke su smedje ili crvenkaste. Ima i drugih kombinacija (sivo-smedja, mrka, maslinasta). Postoje i potpuno crne sarke, narocito na severu Evrope. Mladi su cesto crvenkasti. Na trbuhu (ventral) je svetlosive boje, sivo-smedj, crn. Sredinom ledja imaju jasnu cik-cak prugu, pa je po njoj i dobila ime. Nekada ova linija moze biti isprekidana, bleda ili cak da je nema. Nema roscic na vrhu nosa i to je najuocljivija razlika u odnosu na poskoka.
Scale count: Na ledjima 21 red (retko 19-23), ispuspceni. Trbusni 132-150 kod muzjaka, 132-158 kod zenke. Anal je iz jednog dela, podrepni 32-46 kod muzjaka, 24-38 kod zenke. 6-13 krljusti oko oka (obicno 8-10). Nasal je iz jednog dela. Gornji labialni 6 do 10 (obicno 8-9), cetrvti i peti (redje treci i cetrvti) dodiruju oko. 3-4 donja labialna. Supraokular je izbacen ispred ravni oka. Jedna serija krljusti izmedju oka i gornjih labialnih.
Staniste: Moze se reci da je ovo najrasprostranjenija otrovnica Evrope, iako u Srbiji nije tako. Naseljava celu Evropu, preko Rusije do Tihog okena, a ima je i u Africi. S obzirom da tolerise hladniju klimu ima je na severu, pa se cak nalazi i u juznoj Skandinaviji. U Svedskoj se nalazi i u Artiktickom pojasu. Nema je u zemljama Novog sveta, zatim u juznoj Italiji, na jugu Balkana, kao i nekim ostrvima na Mediteranu.
Osim sto naseljava nizine, ima je i dosta visoko u planinama, pa cak i do 2500 m. nadmorske visine. U Srbiji se sarke srecu najcesce u visim predelima i to tamo gde nema poskoka. Medjutim, sarka je danas dosta retka u Srbiji. U Vojvodini se nalazi podvrsta Vipera berus berus i to na Obedskoj bari, Vrsackom bregu, na Fruskoj gori. Inace povremeno se pojavljuju crne sarke koje se cesto mesaju sa neotrovnim glatkim smukom (Zamenis Lonissimus) ili smukuljom (Corenella austriaca)
Na podruciju Bosne se nalazi V. berus bosniensis Boettger, bosanski šargan, čiji je otrov za razliku od obicne sarke neurotoksican.
Ponasanje: Aktivna je danju, narocito tamo gde je hladnije (sever Evrope). Voli da se sunca, a melanisticki oblici (jednobojni crni) bolje upijaju toplotu. Kada se sunca spljosti telo. Mogu se kretati od mesta na kome hiberniraju i pare se do lovista od 0,5 do 2 kilometra. Muzjaci mogu preci 200 m. u jednom danu u potrazi za zenkom.
Plen cekaju u zasedi i ujedaju munjevito. Zatim cekaju da pocne dejstvo otrova. Potom ga gutaju. Desava se da kada jedna sarka ubije plen, druga moze naici i dolazi do borbe slicnoj onoj u sezoni parenja. U prirodi zivi oko 10 godina.
Ishrana: Sitni glodari (misevi), gusteri, zelembaci, slepici, zabe, mali sisari, manje ptice. Manje sarke se hrane mladima gustera, zaba, glodara.
Razmnozavanje: U zavisnosti od vremenskih prilika, u prolece, april-maj sarke se pare. Muzjaci se bude ranije iz “zimskog sna” i odlaze na mesta gde su se parili ranije. Zenku pronalaze uz pomoc mirisa, a ako se nadje vise muzjaka dolazi do borbe. Pri tome se ne ujedaju vec uzdizu iznad tla pokusavajuci da pritisnu glavu suparnika na zemlju. Najcesce pobedjuje duzi, snazniji muzjak. Nakon toga sledi kopulacija. Muzjak i zenka izvode predigru tako sto pritisnu svoja tela zajedno sa uzdignutim repovima. Ovo moze trajati i dva sata. Nakon toga dolazi do kopulacije. Parenje se odvija nekoliko dana i to vise puta. Ipak poznate su pojave ”mnogoocinstva”, kada se vise muzjaka pari sa istom zenkom. Mladi se radjaju zivi (viviparous) i to u avgustu-septembru. Broj mladih zavisi od starosti zenke (3-1. Mladi sazre za 3-4 godine.
Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek
Opasnost po coveka: Ovo je jedna od pravih otrovnica. Otrov joj je hemotoksican, dakle deluje na krv, ali manje je opasan nego kod poskoka. Ona uvek bezi od coveka, ali ako se oseti ugrozenom sklupcace se saviti vrat i brzo ujesti. Imaju ocnjake duzine oko 4 mm. Najcesce stradaju ljudi koji se bave poljskim poslovima i sa stokom. Smatra se da njen otrov moze izazvati jaca ostecenja tkiva, ali da nije smrtonosan za odraslog zdravog coveka. Oprez je ipak obavezan i u slucaju ujeda primena mera prve pomoci, kao i lekarska pomoc. Bosanska sarka (V. b. bosniensis) ima jaci otrov od obicne sarke (V. b. Berus).
Pravila postovanja
- Vi ne možete da započinjete nove teme
- Vi ne možete da odgovarate na postove
- Vi ne možete da kačite priloge
- Vi ne možete da menjate svoje postove
-
Pravila foruma