Хвала пуно ..
Хвала пуно ..
Kada zmije Srbije izadju u grad
http://novosti.rs/vesti/beograd.74.h...mije-bezopasne
Da bih podsetio, moram sam sebe da citiram.
Dakle evo slike konacno iz telefona, dakle ovo je zmija koja se zove
Ribarica
KLIK na sliku da bi bila veca
I jos nesto, kazu mi neki seljaci, da stalno vidjaju poskoke na primer, iznad grada po brdima i tako dalje, a da grad nije Loznica-Valjevo kako bese (gde se zna da ima Poskoka u Srbiji)!
Na primer, jedan mi je rekao, da ih stalno vidja u selu (selo je u Sumadiji, blizu Kragujevca)!
Ja ga bas pitao, kaze vidjam i on mi prosto kaze, imaju onaj rog kao da je na usni, kaze vidjam ih oko cesme neke...a selo je na 20km od Kragujevca!
Ili jesu , ili ne zna da ih prepozna, mozda je neka druga
Da li je to tacno, ili ih oni neznaju prepoznati
Tako vozim bajk po Srbiji, pa pitam kad nekog sretenm i tako...ili grese ili se Poskok malo rasprostranio, mada ne verujem bas, pre su to smukovi...Tako se isto plase i ljudi u urbanim sredinama kada vide neku zmiju...
Zmija na slici je belouska (Natrix natrix). Sto se tice poskoka, ima ih svuda po Srbiji, manje-vise. Evo ti tacna mapa rasprostiranja, pa baci pogled...
http://www.iucnredlist.org/apps/redl...255/0/rangemap
Hvala Nenade na odgvoru
A sta ce ona u basti,drugo pitanje
To se i one za nas pitaju, jer one su prve stigle Belouška najčešće živi u blizini vode, ali nekad se može naći i dosta dalje od nje.
Znam da je tema jako stara i ne bi htio nekoga naljutiti pa ako nije prikladno, slobodno obrišite moj post.
Pročitao sam cijelu temu i jako mi se sviđa,ali sam vidio da nitko nije pisao o zmajuru (Malpolon insignitus) pa bi svojim člankom htio pridonjeti ovoj temi.
Ovaj članak je pisan za jedan drugi forum,u Hrvatskoj.
Kraljevstvo: Animalia
Razred: Chordata
Red: Squamata
Porodica: Colubridae
Podporodica: Psammophiinae
Rod: Malpolon
Vrsta: Malpolon Insignitus
Naziv u narodu: zmajur,zrva,plavac,obični modraš,mrki smuk ili plavi gad
Uvod:
Do nedavno se mislilo da postoji jedna jedinstvena vrsta Malpolon monspesulanus koja nastanjuje sve europske zemlje mediterana i poneke zemlje sjeverne Afrike.Jedino na Malti nije zabilježena. Prema nekim novijim istraživanjima podjeljena je u dvije posebne vrste:
Malpolon insignitus - vrsta koja nastanjuje jugozapadnu Aziju,zapadnu Afriku i jugoistočnu Europu (Hrvatska(obalni dio),Slovenija, Makedonia,BiH,Italija,Crna Gora,Grčka,Albanija,Turska i Bugarska)
Malpolon monspesulanus - koja je rasprostranjena u južnoj Europi i na zapadu sjeverne Afrike
Opis vrste:
Zmajur je vitka i duga zmija koja ima jednobojna zelenkasta,maslinasto-zelena,sivkasto-zelena do crvenkasto-smeđa ili siva i plavičasta leđa i bokove. Trbušna strana je najčešće žučkasta sa tamnim pjegama. Mladi su često jednolike boje,ali mogu imati svijetle i tamne pjege koje se ponekad mogu zadržati i kod starijih primjeraka te vrste. Dužina tijela doseže maksimalno 240 cm,ali rijetko preko 200 cm. Odrasla jedinka može doseći masu od 3 kg.
Zmajuri ispod kože,između oka i nosnice imaju veliku žlijezdu sa svake strane "njuške". Ta žlijezda proizvodi tekućinu koja se izlučuje kroz nosnicu i premazuje se preko tijela, naročito nakon presvlačenja kože. Služi i za obilježavanje teritorija.
Ovo je zmija sa primitivnim otrovnim aparatom. Na stražnjem dijelu gornjovilične kosti (maxila) ima 2 užlijebljena otrovna zuba (stražnjožlije bozubica). Ti zubi su povezani sa Duvernoy - evom žlijezdom koja proizvodi otrov koji je prilično slab tako da nije opasna za čovjeka. Otrov izaziva ukočenost,utrnuće,otekline,bolove i ponekad povišenu temperaturu,a svi simptomi prolaze kroz par sati do najviše 2 dana.
Broj ljusaka i pločica: Leđne ljuske su velike i užljebljene(17-19 (rijetko)). Ima 1 vršnu (rostrale),2 međunosne (internasalia),1 nosnu (nasale),2 pretčeone (praefrontalia),1 čeonu (frontale) koja je dugačka,uska i udubljena,2 nadočne (supraocularia) koje su izbočene i tvore greben kao obrve,2 zatiljne (parietalia),9 nadusnih (supralabialia),2 obrazne (loreale),1 predočna (praeoculare),2 zaočne (postocularia) i 2 sljepoočne pločice (temporalia)
Stanište:
Nastanjuje sunčana,suha,stjenovita područja sa rijetkim raslinjem.Preferira otvorena staništa sa grmljem i niskom vegetacijom.Živi i uz rubove šuma i obale rijeka. Nalazimo je samo na nižim nadmorskim visinama (do 500 m).
Ponašanje:
Diurnalna,terestrička,izvanredno brza i okretna zmija koja se čak navodi kao najbrža i najagresivnija zmija u Europi. Kada je ugrožena ili uznemirena dugo i glasno sikče kako bi upozorila prijetnju. Također može spljoštiti i napuhnuti prednji dio tjela i raširiti vrat kako bi izgledala veća.Kada je ulovljena agresivna je i grize.
Prehrana:
Ovo je zmija koja plijen ne čeka u zasjedi već ga aktivno lovi prvenstveno oslanjajući se na svoj izvrstan vid,a ubija ga otrovom.Hrani se gušterima,pticama,drugim zmijama i malim sisavcima čak do veličine mladog zeca,a zabilježen je i kanibalizam. Mužjaci se u vrijeme parenja ne hrane već plijen love isključivo za ženke. Mladi se hrane beskralješnjacima.
Razmnožavanje:
Ovo je jedina Europska vrsta iz ove porodice kod koje je uočena izražena teritorijalnost. U svibnju,u sezoni parenja,mužjaci započinju međusobne borbe nakon kojih pobjednici označavaju svoj teritorij izlučevinom iz nosnih žlijezda. Sezona parenja traje 4-6 tjedana. Mužjak zmajura udvara se tako da ulovi plijen i ponudi ga ženki. Ako ona prihvati,mužjak nastavlja sa udvaranjem i slijedi parenje.To je jedina zmija na svijetu za koju se zna da to radi.
Oviparna vrsta koja polaže 4-20 (obično 4-14) duguljastih jaja dimenzija 27-55mm x 12-40mm. Jaja polaže ispod uvelog lišća,u pukotinama drveta,pod kamenjem,u trulim panjevima i jazbinama zečeva i krtica u kojima se često mogu naći jaja od nekoliko ženki zajedno. Mladi se izliježu za 60-ak dana. Dužina tijela im je od 20-36 cm,a spolno sazriju sa 3-5 godina. U divljini mužjaci dožive 25,a ženke 15 godina.
Ugroženost:
Međunarodni propisi zaštite vrste:
CITES: III
Hrvatski propisi zaštite vrste:
Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima:
Globalno – (nije procijenjena)
u Hrvatskoj - LC (Last concern – ne prijeti joj izumiranje)
Visina naknade štete prouzročene ubijanjem pojedinog primjerka je 2000 kn
Materijal za članak je skupljen iz navedenih stranica i vlastitog iskustva.
Izvor:
Zmije Hrvatske-priručnik za određivanje vrsta
http://www.zh.zadweb.biz.hr
http://www.ciopa.hr/
http://zasticenevrste.azo.hr
Autor: Ivor Zakošek
Poslednji izmenio nenad; 16.06.12. u 18:32.
Ovo je svakako jako zanimljiva vrsta, i hvala za odličan tekst. Jedino što se ne bih složio sa tim da živi u Srbiji, pa zato o njemu nismo pisali. Prisutan je u Crnoj Gori, ali u Srbiji ne živi.
Uffff sorry, valjda sam naišao na krivu informaciju. Još mi je bilo čudno kako nitko nije pisao o njemu. Hvala ti na ispravku i sorry još jednom, slobodno prebacite tekst u neku drugu temu.
Jako bih voleo da ova zmija živi i u Srbiji, ali na žalost ne živi Ima je u južnijim delovima Crne Gore, posebno na primorju, ali severno do Srbije ne ide na žalost. Ostaviću ti tekst u ovoj temi, super je, samo ću u njemu izmeniti podatak vezan za Srbiju
Nova sam ovde i pozdravljam sve članove. Ovo je moj prvi post i ne snalazim se baš ovde po forumima, teme su stvarno dobre i korisne.
Zašto sam ovde, jer komšija je zatekao zmiju u dvorištu i ubio je, zvao me da je slikam, hoćemo da znamo koja je to vrsta ali ne znam kako da uploadujem sliku sa svog računara.
upload.jpg
evo najkraćeg uputstva
I time načinio krivično delo ili bar prekršaj. Sve zmije u Srbiji spadaju u strogo zaštićene vrste, što znači da je strogo zabranjeno svako ubijanje, hvatanje, ugrožavanje... itd. Jedino se poskok nalazi na spisku zaštićenioh vrsta, što znači da je u nešto manjem režimu zaštite, ali je i dalje zabranjeno svako ubijanje.
www.helpanimals.org.rs
Cek..i belouska je onda zasticena ili sta?Posto mi ovde u Jabuci(kod Panceva)imamo bukvalnu pravu najezdu belouski pored Tamisa a i 1km od obale...Danas sam samo 4 video....
Da, sada je tako. Ranije nije bila zaštićena. Jako je čudno da je ribarica strogo zaštićena vrsta, a da poskok nije strogo zaštićen nego samo zaštićen. Al, dobro sad, nije to jedina nelogičnost kod nas Zaštićene i strogo zaštićene vrste ne moraju obavezno da budu ugrožene, neka vrsta može da ima međunarodni značaj, i da zbog toga bude zaštićena, iako kod nas nije ugrožena. To što neke vrste ima puno na jednom lokalitetu, ne mora da znači da nije ugrožena ili čak iščezla sa drugog lokaliteta u zemlji. Neka vrsta može da bude zaštićena samo zato što izgledom podseća na zaštićenu vrstu. Ali, sve jedno, i ja sam pristalica toga da sve naše zmije treba zaštititi, i stalno napominjati da je zabranjeno ubijati ih, a povremeno i naplatiti neku debelu kaznu za ubijanje zmija.
Ja se u potpunosti slazem sa tobom Nenade...ja sam veliki fanatik sto se tice mucenja i ubijanja bilo kakve vrste i oblika zivota...Ali mi je nelogicno to da je belouska zasticena posto nisam bas cuo da je ona negde toliko ugrozena da je nema...Za poskoka se slazem da ga nema (pre ih je bilo u Bosni brdo ali sada dali sam jednog video ove godine) ..isto tako i sarka i ostale zmije....i potpuno se slazem za uvodjenje debelih kazni za ubijanje zivotinja...Kao sto je bila ona kazna za jednu bubamaru da treba da se rebne kazna od valjda 10 000 ili tako nesto...Za zmiju je bilo oko 50 000 ...
Belouška je dosta retka u nekim delovima Vojvodine, pa je ranije tamo bila zaštićena, a u ostatku zemlje nije. Treba da postoje te kazne, ljudi se mnogo bahato ponašaju, što se vidi par postova iznad. Našao zmiju u bašti i odmah je ubio.
E sa ovim kizinim prvim postom ja idem kroz selo i ucim malu decu kako zmije nisu otrovne (starci nece ni da cuju da zmije nisu opasne) Ona deca plase se svega sto ne zivi u stali pa sam zato u ruke morao da hvatam slepog misa, desetak zaba,gustere i bogomoljku samo da bi im pokazao da nisu opasne ,ali nisam imao srece da nadjem neku zmiju da im pokazem