Strana 3 od 13 PrvaPrva 12345 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 41 do 60 od 251

Tema: Zmije Srbije

  1. #41
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Mislim da je N. natrix zasticen samo na nekim malim lokalitetima u Vojvodini. Kada su na Torlaku oduzimali zmije, uzeli su sve osim belouski, bas iz tog razloga.

  2. #42
    Član
    Datum registracije
    Mar 2007
    Lokacija
    Novi Sad
    Postova
    10

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Zdravo svima, izvinjavam se na "neshto" kasnijem odgovoru. Nenade, zao mi je shto nisam cheshci na forumu, jer sam u poslednje vreme dosta preokupiran fakultetom i drugim aktivnostima. U svakom sluchaju moj nedostatak, vas dvojica (ti i Kiza) briljantno popunjavate. Josh jednom sve pohvale, sada polako predjite na gushtere, poshto ste sve vrste zmija Srbije vec naveli da ne kazem "opisali".
    Shto se tiche Duleta87, majstore svi greshimo, malo sam se shalio na tvoj rachun, verovatno nisi ni ti kriv shto vam je takva nomenklatura. Da li je moguce da istu vrstu nazivate razlichitim imenima (V. b. prester - crna sharka, V. b. bosniensis - bosanski shargan)? To mi je malo glupo, odnosno nema logike, ali shta da se radi. Medjutim, kao shto je Nenad rekao uglavnom se treba osloniti na latinsku terminologiju, koja je najznachajnija, medjutim ni ona nije najpouzdanija zbog chestog menjanja imena. Milslim da je Nenad pisao o koshijevom gekonu koji je od pronalaska do sada promenio 6 ili 7 imena rodova, a u poslednje 2 ili 3 godine je veliki broj vrsta takodje promenio ime roda (Coluber najadum - Platyceps najadum, Elaphe longissimma - Zamenis longissimmus, itd.).
    Dule u Bosni i Hercegovini ima planinskog shargana (V. ursinii) na najvishim planinama blize CG i verovatno na dinari. Radi se o macrops podvrsti koja je na CITES listi, a zivi i u Srbiji izmedju ostalog.
    E sad ono na chemu treba poraditi u perspektivi je zashtita ovih "relativno" novih vrsta za Srbiju (shilac, prugasti smuk, grchka kornjacha itd).

    Pozdrav iz NS-a






  3. #43
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Postoje li neki planovi za zastitu tih zivotinja?

  4. #44
    Član
    Datum registracije
    Mar 2007
    Lokacija
    Novi Sad
    Postova
    10

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Problem je u tome shto nam je zakon odnosno uredba o zashtiti prirodnih retkosti starija od 10 godina. Prvo pitanje upuceno Rastku Ajticu (kao struchnjaku Zavoda za Zashtitu prirode) prilikom njegovog boravka u Novom Sadu odnosilo se na gore pomenutu temu. On nam je odgovorio da nova uredba nije skoro doneshena te da je to jedna od prvih stvari koje treba uraditi u perspektivi. Uzgred, uskoro se osniva herpetoloshko drushtvo Srbije, pa ce pretpostavljam i to biti jedna od vaznijih tema za razgovor.


  5. #45
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Nismo jos opisali sve vrste. Spomenuli ih jesmo...

    Danas je na redu, u nasim krajevima, dosta cesta Smukulja:

    Smukulja
    Coronella austriaca
    Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

    Druga imena:
    Glatki smuk, The Smooth snake (Eng.)

    Duzina: Duzina odrasle smukulje je do 75 cm. Ponekad dostigne 80 cm. Zenke su duze od muzjaka. Duzina repa je ¼ (muzjaci), 1/6 (zenke).

    Izgled: Boja je obicno sivkasta, smedja, roze, nekad i crvenkasta. Zenke su sive, dok su muzjaci smedji. Na telu ima dva reda crnih ili smedjih pega. Karakteristicne su dve vece mrlje iza glave, nekada u obliku rogova, ali ih ne mora uvek imati. Sa strane prolazi tamna pruga od nosa preko oka do vrata. Stomak je crvenkast, siv, narandzast, braon, crnkast, ponekad ima i pege (crne i bele).

    Scale count: Ledjni deo (dorsal) 19 (redje 17-21) redova. Trbuh (ventral) 150-182 kod muzjaka, kod zenke 170-200. Podrepnih ima 41-70. Nasal je retko podeljen. 1 (vrlo retko 2) preokulara, 2 postokulara. Temporal: 2+2 ili 2+3 (veoma retko 1+2). Gornjih labialnih 7 (retko , treci i cetvrti (ili cetvrti i peti) dodiruju oko. 4 (retko 3) donjih labialnih.

    Staniste: Podrucije cele Evrope, na severu u Norveskoj do 63 stepena. Na jugu je vise lokalna i nema je u delovima Spanije, Mediterana. Dosta je zastupljena u brdovitim predelima Belgije, Francuske, Nemacke, Austrije. Moze se videti na kamenjarima, padinama, u vinogradima, grmovima, sumovitim brdima,. Ima je kako na vlaznim tako i na suvim mestima, mada vise preferira suvlje oblasti. U Srbiji je dosta rasprostranjena.

    Ponasanje: Aktivna je danju. Iako voli da se sunca izbegava vece vrucine. Nekada je aktivnija u hladnijim delovima dana i kada je oblacno. Penje se po niskom rastinju. Iz hibernacije se budi krajem marta ili pocetkom aprila. U septembru ili oktobru se povlaci u sklonista. Relativno se sporo krece i mirna je. Ako se uhvati ne sisti niti daje bilo kakvo upozorenje, ali iznenada grize. Ujedi su bezopasni i ne bole. Isto kao i belouska ispusta sekret iz kloakalnih zlezda. Ovaj sekret je manje neprijatnog mirisa nego kod belouske. Lovi tako sto trazi plen u njegovom sklonistu pomocu mirisa, gde ga najcesce davi i jede. U prirodi zivi do 18 godina. Smatra se da je to jedna od najinteligentnijih zmija, ako se o inteligenciji reptila moze govoriti. U zarobljenistvu se lako nauci da jede iz ruke.

    Ishrana: Gusteri cine 70% ishrane smukulje. Zatim tu su: slepici, mladi sisara koje moze da savlada, manje zmije (cak i bebe viperida), jaja reptila i male ptice.

    Razmnozavanje: Na prolece, nakon hibernacije je vreme parenja smukulja. Pre samog parenja muzjaci se medjusobno bore. Kopulacija traje nekoliko sati. Inace za razliku od ostalih kolubrida kod nas, one su viviparne (Viviparous) i radjaju zive mlade i to 2-16 (redje cak i do 19) u avgustu ili septembru. U juznim krajevima se desava da se na leto opet pare i da zenke mlade nose kroz hibernaciju, a radjaju ih na prolece. Na severu se zenke pare tek svake 2-3 godine. Muzjaci su polno zreli sa 2,5-3 godine, dok zenkama treba duze.
    Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

    Opasnost po coveka: Potpuno neotrovna zmija. Nema opasnosti po ceveka. Ako se uhvati ume da ujeda, ali je to bezbolno i osim opreznosti u smislu infekcije nema vecih problema.
    www.helpanimals.org.rs

  6. #46
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Nekoliko slika Smukulje (Coronella austrica):

    Na ovoj se vide zamucene oci neposredno pred menjanje kosuljice (photo by Nenad):



    photo by Nenad



    Ovcar, maj, 2006. god. (photo by Kiza):




    Na ovoj slici se lepo vidi tipicna mrlja na glavi smukulje. Sa sajta www.herp.it


    www.helpanimals.org.rs

  7. #47
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Zmija koju su stari Rimljani smatrali svetom i uzeli je za simbol lekarstva je Obican ili Eskulapov smuk. Ovaj simbol je zadrzan do danas.
    Smuk se cesto moze videti u blizini kuca pa je u nekim krajevima smatraju za cuvarkucu i ne diraju je.

    Obican, Eskulapov smuk
    Zamenis longissimus (Coluber longissimus, Elpahe longissima, stari nazivi)
    Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)


    Druga imena:
    Eskulapov smuk, Aesculapian snake (Eng.)


    Duzina: Naraste do duzine od 2 m. (cak i 225 cm). Prosecno je oko 140 cm. a muzjaci su veci od zenke i imaju duzi rep. Rep je oko 1/5 do ¼ ukupne duzine tela.

    Izgled: Glava je uska, zenice ociju su okrugle, telo vitko. Boja ledjnog dela je siva, smedja i maslinasta. Postoje i crne boje (melanizam) iako je to redje. Nekada je prvih 20-40 cm. tela svetlije. Imaju bele tackice na rubovima krljusti, pogotovo na sredini tela. Smedji primerci mogu imati zute pege iza glave, pa se nekada mesaju sa belouskom. Ovo se narocito odnosi na mlade primerke. Trbusni deo je zuckast ili belicast. Krljusti su glatke. Mladi smukovi imaju 4-7 redova crnih do smedjih pega po telu i cesto tamnu mrlju na vratu uobliku slova “V”.

    Scale count: Ledjni deo (dorsal) 23 reda (redje 21), stomak (ventral) 212-248, anal je podeljen, podrepni su upareni i to od 60-91 para. 1 preokular i 2 postokulara. Temporals je 2+3. Gornjih labialnih je 8 ili 9, cetvrti ili peti i sesti dodiruju oko. 4-5 donjih labialnih.

    Staniste: Jug, jugoistok Evrope i Turska. Moze se videti u pojedinim delovima centralne Evrope. Svetle listopadne sume, brezuljkasti tereni, ravnice, livade sa viskom travom i grmljem. Povremeno se moze videti na starim zidovima. Penje se dobro i cesto je na nizem drvecu. U principu suvi tereni. Ima ga i u planinskim krajevima do visine od 1800 mnv.

    Ponasanje: Aktivan je danju, a ponekad i tokom toplih veceri. Voli se suncati, ali ako je vruce povlaci se u senku. Ne voli vrucinu,pa se tokom toplih letnjih dana povlaci u senku. Iako je dobar plivac retko ulazi u vodu. Brzo se krece, odlicno se penje po drvecu i kamenju. Plen ubija davljenjem. Pocetkom oktobra povlaci se u sklonista i pada u hibernaciju sve do marta ili pocetka aprila, u zavisnosti od vremenskih prilika. Osetljiv je na hladnocu pa se pojavljuje kasnije tokom proleca. Od coveka bezi, ali nekada ostaje u mestu i ne pomera se. Ako se uvati ume da ujeda, mada se ubrzo smiri. Mirnije je naravi od stepskog smuka (Dolichophis caspius), iako su gravidne zenke mnogo agresivnije. Takodje kao i belouska da bi se odbranio ispusta sadrzaj kloakalne zlezde. Sadrzaj, medjutim, nije opasan, bez mirisa je i lako se pere.

    Ishrana: Gusteri, mlade ptice, jaja, voluharice, misevi, nekada veverice i manji sisari.

    Razmnozavanje: Muzjaci u sezoni parenja mogu preci i do 2 km za zenkom, koju pronalaze uz pomoc cula mirisa. Pari se od maja do sredine juna. Oviparna zmija i zenka polaze 2-8 jajeta (retko i do 11) od kraja juna do kraja jula. Mesta gde zenka polaze jaja mogu biti rupe u drvecu, djubriste, a nekada su ona zajedno sa belouskom. Jaja su izduzena, kruskastog oblika, velicine 35-60 mm x 17-25 mm. Mladi se izlegu (najcesce u septembru) nakon 52-60 dana (brojano u zarobljenistvu) i po boji veoma lice na belouske. Ako se uhvate kao i odrasli primerci mogu se braniti ujedom. Muzjaci su polno zreli kada narastu oko 1 m a zenke sa 85 cm.

    Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek.

    Opasnost po coveka: Opasnosti po coveka nema. Neotrovna vrsta i bezi pred covekom koliko god je moguce. Ujeda samo ako se uhvati. Ujedi mogu biti manje vise bolni i moze raskrvariti ruku. U ustima mu se cesto zadrzava deo hrane koji istruli. Vece opasnosti nema, osim sto treba obratiti paznju na eventualne infekcije rane. Ubrzo se smiri i potpuno je miran.

    www.helpanimals.org.rs

  8. #48
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Obican, Eskulapov smuk (Zameniss longissimus):

    Sve fotografije su Nenadove:




    Glava:






    Plocice:




    Mladi smuk, po kragni podseca na belousku:



    www.helpanimals.org.rs

  9. #49
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Sledeca vrsta smuka je opste poznati i cesti Dolichophis caspius:

    Stepski smuk
    Dolichophis caspius (Coluber caspius, stari naziv)
    Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

    Druga imena:
    Large Whip Snake (Eng.)


    Duzina: Stepski smuk je jedna od najduzih zmija Evrope. Naraste do 2,5 m, ali je prosecno od 1,4 do 1,6 m. Muzjaci su duzi od zenke. Rep je ¼ do 1/3 duzine tela.

    Izgled: Glava je mala, uska, krljusti na njoj glatke. Dorzalna strana je obicno svetlo smedja, maslinasto smedja, crvenkasto braon, dok je trbusna (ventral) zuckasta, narandzasta do crvenkasta. Telo je vretenasto. Zenica oka je okrugla.

    Scale count: Na ledjima (dorsal) 19 redova (retko 17 ili 21), na stomaku (ventral) 189-204 kod muzjaka i 98-221 kod zenke, blago su grebenaste. Kod muzjaka je 80-110 podrepnih, a kod zenke je to 91-104, anal je podeljen. 1 preokular, mali subokular ispod preokulara, 2 (retko 3) postokulara. Temporal je 2+2 ili 2+3. gornjih labialnih 8 (cetvrti I peti dpdiruju oko). 5 donjih labialnih.

    Staniste: Ima ga u sumsko-stepskim predelima. Nalazi se i do 1500 m nadmorske visine. Cesto naseljava napustene rusevine, kamene ograde raznih gradjevina, juzne strane stenovitih padina, zatim vinograde, vrtove, otvorene sume. Mogu se nekada videti na putevima pregazeni kolima, jer se cestu tu suncaju. Takodje se penju na drvece u potrazi za hranom i to dosta visoko (5-7 m).

    Ponasanje: Aktivni su tokom dana. Krajem aprila izlaze iz zimskih sklonista. Neposredno posle toga nastupa parenje. Tokom zime hiberniraju vise njih zajedno. Pocetak hibernacije zavisi od vremenskih prilika, ali je to obicno druga polovina septembra ili oktobar. Vrlo su aktivni, brzi i plen love tako sto ga progone, dave i ujedaju. Gutaju ga celog kao i sve zmije.
    Nisu otrovni, ali su vrlo agresivni. Ako se ugroze pobecice ce, ali redje nego druge zmije. Ponekad cak i malo skacu u pravcu onoga ko ga ugrozava. Ako se uhvate besno ce ujedati. Ujed moze biti dosta bolan u zavisnosti od velicine zmije. Iako se lako drze u zarobljenistvu, vecina terarista ih ne drzi zbog loseg temperamenta. Nasuprot tome vrlo su znatizeljni i smatra se inteligentni (koliko se to moze reci za reptile). U prirodi zive od 8-10 godina.

    Ishrana: Zabe, gusteri, sitni sisari, manje ptice, druge zmije, kao i manji glodari. Mladji primerci gotovo uvek jedu gustere i skakavce.

    Razmnozavanje: Stepski smuk je oviparna zmija (Oviparous). Razmnozava se izleganjem jaja. Kopulacija se odvija posle hibernacije u aprilu-maju i tokom nje muzjak hvata zenku za vrat. 40-45 dana nakon toga zenka leze 5-18 jajeta, velicine 45 mm x 22 mm. To se obicno desava krajem juna ili pocetkom jula. Kada se izlegu mladi, duzine su oko 30 cm. Polno su zreli kada dostignu duzinu 65-70 cm ili oko 3 godine starosti.

    Neprijatelji: Ptice grabljivice, covek i druge zmije. Narocito iz iste vrste, jer su oni kanibali.

    Opasnost po coveka: Prave opasnosti po coveka od ove zmije nema. Medjutim, u slucaju da se hvata treba ocekivati ujede, koji mogu raskrvariti ruku. Pri tome su moguce infekcije. Dezinfikovati ranu i pratiti eventualne promene.
    www.helpanimals.org.rs

  10. #50
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Stepski smuk, Dolichophis caspius,
    photo by Nenad:








    www.helpanimals.org.rs

  11. #51
    Zagriženi ljubitelj egzotičnih životinja ToPa 12.02.'ov Avatar
    Datum registracije
    Mar 2007
    Lokacija
    Novi Sad
    Postova
    860

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    kizo svaka cast koliko se trudis da pises tekstove i da objasnis...sve pohvale...samo tako nastavi...
    We Are Born To Kill Time, But At The End Time Kills Us... -------------------------ॐ A Psykotropic Trip Through Tribedelic Transcapes ॐ
    http://utopialov.deviantart.com/

  12. #52
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Pohvale i sa moje strane. Stvarno se trudis da edukujes ljude na ovom forumu.

  13. #53
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Zmija koja se u Srbiji moze videti jedino u dolini reke Pcinje blizu granice sa Makedonijom je - Silac:

    Zmija silac
    Platyceps najadum (Zamenis dahli, stari naziv)
    Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

    Druga imena:
    Smuk silac


    Duzina: Ovo je jedna od najmanjih kolubrida Evrope. Maksimalna duzine je do 135 cm. ali je obicno manja od 1 m. Rep je ¼ do 1/3 duzine tela.

    Izgled: Uska, dobro izrazena glava. Telo joj je vrlo vitko. Obicno ima razlicitu boju prednjeg i zadnjeg dela tela. Prednji deo je sivo zelen ili maslinasto smedj. Prema repu je sve smedjiji ili cak crvnekastiji. Ispod i iza oka svetlije je obojena. Sa bocne strane vrata obicno ima crne ili maslinaste pege koje mogu biti okruzene koncentricnim tamnim i svetlijim krugovima. Kod mladjih primeraka ove se pege mogu protezati dalje po telu. Trbuh joj je zut ili belicast, bez pega. Krljusti na ledjima su glatke, a na trbuhu grebenaste (keeled).

    Scale count: Lednji deo (dorsal) na sredini tela je 19 redova (redje 17), trbusni (ventral) 205-223, i podrepnih ima 104-138 (upareni). Anal je podeljen. Jedan preokular, obicno dodiruje frontal, sa subokularom ispod. Dva postokulara. Temporals: 2+2 ili 2+3 (retko 1+2). Gornjih labialnih 8-9, cetvrti ili peti i sesti dodiruju oko. 4-5 donjih labialnih.

    Staniste: Podrucije bivse Jugoslavije, Grcka do Turske i Sirije. Voli suve oblasti, kamenite predele, nesto vegetacije, cistine, sume, krajeve puteva, rusevine, kamenite obale reka. U Srbiji je, za sada, nadjena samo na jednom lokalitetu, u dolini reke Pcinje na granici sa Makedonijom. Tamo je ima u velikom broju.

    Ponasanje: Aktivna je danju. Iako je pretezno prizemna vrsta ponekad se penje po gustim zbunovima i grmlju. Veoma brzo se krece i plen lovi tako sto ga progoni na dosta velike udaljenosti. Manji plen hvata ustima i odmah guta. Ako je veci ona ga obmota telom par puta i tek onda guta. Ona poseduje otrovnu slinu, ali ne i klasican otrovni aparat (zlezda, zubi). Kada ujede plen otrov ulazi kroz rane koje naprave “obicni” zubi i paralise zrtvu. Otrov je bezopasan za coveka. U principu bezi, ali ako se uhvati ume da grize. Inace, ne sikce.

    Ishrana: Mali gusteri, beskicmenjaci, male zmije, retko mali sisari. One su kanibali i svaku manju zmiju ce smatrati plenom.

    Razmnozavanje: Pare se na prolece, krajem maja i tada su muzjaci medjusobno veoma agresivni. Silac je oviparna zmija i zenke polazu 3-16 jaja. Ona su veoma izduzena i velicine 21-44 mm. x 5-14 mm. Mladi, kada se izlegu su duzine od 30 cm.

    Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

    Opasnost po coveka: Opasnosti po coveka nema. Ona ne poseduje otrovni aparat. Slina u ustima je otrovna za plen koji lovi, ali je potpuno bezopasna po coveka. U slucaju da se uhvati verovatno ce ujesti. Ujed moze biti manje vise bolan.
    www.helpanimals.org.rs

  14. #54
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Evo slika ove ljupke zmijice.

    Zmija Silac (Platyceps najadum):

    Fotografije su sa sajta www.herp.it







    www.helpanimals.org.rs

  15. #55
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Prelepa zmija. I najbrza u ovim krajevima. Samo Zamenis dahli je prastari naziv, a stari naziv je Coluber najadum.

  16. #56
    Moderator Bogica1985'ov Avatar
    Datum registracije
    Sep 2006
    Lokacija
    Pančevo-Beograd
    Postova
    1.107
    Oglasa
    2

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Stvarno prelepa zmija!
    Da li se drži kao ljubimac ,jel ima cb primeraka u svetu?

  17. #57
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Na prvoj strani ove teme se pisalo o cuvanju svih zmija iz SR i CG. Kiza je posle nastavio malo detaljnije da opisuje te vrste. Pogledaj prvu stranu
    da vidis jos slika ove vrste. Slikao ju je Rile, ja nisam. Vidjao sam ove zmije u Petrovcu, ali ih nikad nisam slikao. Nisu bas dobre za cuvanje, jer
    uglavnom jedu gustere. A nisu bas ni lako pripitomljive.

  18. #58
    Moderator Bogica1985'ov Avatar
    Datum registracije
    Sep 2006
    Lokacija
    Pančevo-Beograd
    Postova
    1.107
    Oglasa
    2

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    To mi je nekako promaklo, ali stvarno su zakon, prelepe nema šta!

  19. #59
    Moderator nenad'ov Avatar
    Datum registracije
    Feb 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    3.801

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    U prirodi su jos lepse. Stata sto je tako retka u Srbiji.

  20. #60
    Ljubitelj egzotičnih životinja
    Datum registracije
    Aug 2007
    Lokacija
    Beograd
    Postova
    280

    Uobičajeno Odg: Zmije Srbije

    Posle duzeg vremena da damo opis poslednje, desete zmije koja se moze videti u Srbiji.
    Ostao je Prugasti smuk. Nemam previse podataka o njemu, ali nije red da ovako lepa zmija, ako ne i najlepsa nasa zmija ostane nespomenuta.


    Prugasti smuk
    Elaphe quatuorlineata (Coluber quatorlineatus, stari naziv)
    Familija: Colubridae (podfamilija: Colubrinae)

    Druga imena:
    Four-lined snake (Eng.)


    Duzina: Naraste maksimalno do duzine od 2,6 m., ali je najcesce 160 do 190 cm. Rep je 1/6 do ¼ ukupne duzine. Po nekim izvorima najduza evropska zmija.

    Izgled: Vrlo lepa zmija, narocito mladji primerci. Srednje debela zmija. Boja je varjabilna, najcesce svetlo braon sa cetiri lednje linije po kojima je i dobila ime na engleskom jeziku. Mladji primerci su svetliji, cak belicasti do svetlo sivi.

    Scale count: Lednji deo 25 (retko 25 ili 27) redova, blago ispupceni, a sa strane glatki. Trbuh 195-234, anal je podeljen, podrepnih 56-90. Jedan preokular, retko podeljen, sa jednim subokularom ispod. 2-3 postokupara.. Temporals: 2+3 ili 3+4. Gornjih labialnih 8 (retko 9), cetrvrti i peti (ili peti i sesti) dodiruju oko. 4-5 (rekto 3) donja labialna.

    Staniste: Od jugozapadne do istocne Evrope. Dosta je rasprostanjena. Juzna Italija, Sicilija, Istra, Hrvatska, Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna gora, Grcka, Rumunija, Bugarska, pa sve do juzne Rusije. Najcesce se vidi na kamenim zidinama, rusevinama, gde moze naci svoj plen.

    Ponasanje: Aktivna je ujutro i kasno poslepodne. Dosta se krece i odlican je penjac pa se cesto moze videti na drvecu. U principu je mirna zmija, pogotovo ako se navikne, recimo u terarijumu, ali ako se uhvati moze biti agresivna, sistati pa i ujedati.

    Ishrana: Glodari, misevi, pacovi pa cak i mali zecevi. Takodje jede i ptice, jaja, slepe miseve, gustere i cak male kornjace .

    Razmnozavanje: Pari se od sredine juna do sredine jula, oko mesec dana posle hibernacije. Oviparna je, polaze jaja ciji broj varira od 6 do 16. Mladi se izlegu u septembru ili cak pocetkom oktobra, nakon 54-56 dana od polaganja jaja (brojano u zarobljenistvu).

    Podvrste: Elaphe quatuorlineata quatuorlineata, Elaphe quatuorlineata muenteri, Elaphe quatuorlineata sauromates

    Neprijatelji: Ptice grabljivice, druge zmije.

    Opasnost po coveka: Nema opasnosti. Ako se uhvati sisti i ujeda, ali je bezopasna.
    www.helpanimals.org.rs

Pravila postovanja

  • Vi ne možete da započinjete nove teme
  • Vi ne možete da odgovarate na postove
  • Vi ne možete da kačite priloge
  • Vi ne možete da menjate svoje postove
  •