Degu je mali, socijalni glodar poreklom sa Cilea. Ustaljen naziv u Srbiji je Cileanska veverica - Degu, iako su istrazivanja na genetskom nivou pokazala da se degu ipak svrstava u Caviomorpha.
Posto je degu socijalna zivotinja, samtram kao i vecina drugih odgajivaca da ih ne treba drzati same vec u grupama sa jednim muzjakom i vise zenki, u parovima muzjak - zenka. Muzjaci degua se u principu mogu drzati zajedno sve dok u koloniji ne postoji zenka oko koje bi se tukli. U tom slucaju bi dominantni muzjak izgrizao rep drugom i tako ga oznacio kao inferiornog. Poznata je i cinjenca da se zenke u okviru kolonije brinu za mladunce drugih zenki, ali ovo nije obavezno ponasanje. Takodje to nisu zivotinje koje ce mirno sedeti dok ih vi mazite. Uvek istrazuju i pokusavaju da se izvuku iz ruku vlasnika. Naravo ovo je uobicajeno ponasanje ali ima i izuzetaka. Smatra se da se mogu dosta pripitomiti ako se uzimaju u ruke dnevno jos dok su mali, ali iz mog iskustva maldunci se pripitom skoro uvek ako se radi sa njima, ali to zavisi iod samog degua a ne samo od nas. Obicno zive od 5 do 10 godina u zatocenistvu.
Ishrana. Za hranu u zatcenistvu se koriste semnke i hrana biljnog porekla, presovane susene biljne granule, redje se daje sveze povrce. Voce se ne daje deguima zbog toga sto su degui skloni dijabetisu. Znaci hrana sa dosta secera ne dolazi u obzir. Zbog ove osobine degui su cesto korisceni u medicini za istrazivanje dijabetisa.
Degue se mogu drzati u kavezima ili staklenim terarijumima, ili terarijumima od nekog drugog materijala, jedino je bitno da degu ne moze da ga progrize, a grizu i dosta tvrdu plastiku. Sto im vise prostora obezbedite to bolje jer su ovo veoma aktivne zivotinje. Treba obezbediti i pesak jer degui ciste krzno na isti nacin kao i cincile valjajuci se u njemu.